Poslanici Evropskog parlamenta pozvali su na ubrazanje procesa EU reformi, ali i izrazili žaljenje što je ,,među vladajućom političkom elitom evidentno rastuće oklijevanje da se napreduje u pregovorima s EU“. Između ostalog, izrazili su čvrsto uvjerenje da je Crnoj Gori potrebna stabilna proevropska vlada i EU orijentisana većina da bi ubrzala reforme vezane za EU.

Uljarević je kazala da od buduće vlade zavisi da li će se država vratiti na put ka EU.

“Od toga kakav će biti karakter vlade i koja će je većina podržati u Skupštini zavisiće i da li ćemo se početi vraćati sa ovih stranputica na onaj magistralni put koji nas vodi u EU”, istakla je ona.

Prema njenim riječima, do sada u pregovorima za novu vladu evropski poslovi nijesu bili prioritetni.

“Već smo bili u prilici da čujemo samo informacije o bazičnoj raspodjeli kolača u izvršnoj vlasti, i to po cijenu, ako je suditi po najavama iz medija, potpuno nelogičnih prekrajanja ministarstava. To nije obećavajuće, ali da sačekamo da vidimo što će se desiti u konačnici”, istakla je Uljarević.

Kazala je da Crna Gora odavno ima problem sa dinamikom evropskog puta.

“Taj proces je praktično počeo stagnirati još od 2018. godine sa simulacijom reformi. Međutim, nova vlada, koja je došla poslije izbora 2020. godine, i koju je vodio Zdravko Krivokapić, umjesto da taj proces intenzivira, zapravo je potpuno marginalizovala evropske integracije. Mi nijesmo imali skoro godinu ni pregovarača za ključna poglavlja 23 i 24, a do kraja rada te vlade nije učinjeno da pregovaračka struktura profunkcioniše u punom kapacitetu, tako da su počele da se dešavaju poteškoće i u onim aspektima gdje ih ranije nije bilo – komunikaciji ministarstava sa EK u tematskim okvirima, apsorpciji fondova itd. U Izvještaju EK koji se odnosio na tu vladu, imali smo ocjenu da su pojedina ministarstva podbacila u onom što je ispunjavanje evropske agende, a što je bila i neobično oštra ocjena u odnosu na prethodni period i ozbiljna opomena”, poručila je Uljarević.

Istakla je da vlada Crne Gore na čijem je čelu Abazović, i pored pregnuća potpredsjednice vlade i ministarke evropskih poslova Jovane Marović, nije napravila iskorak jer ona, kako kaže Uljarević, nije ni imala podršku za taj dio posla u vladi, zbog čega je i dala ostavku.

“To se jasno vidjelo i propuštanjem prilike koju smo nenadano imali u junu i julu 2022. godine, i to ne našom zaslugom nego širom konstelacijom odnosa, a koju je zapečatio Abazović dajući, suprotno svim preporukama zapadnih partnera, prednost interesima Aleksandra Vučića i SPC nasuprot interesa države Crne Gore i dinamiziranja njenog evropskog puta. Od kada je Marović otišla, znači od kraja novembra 2022. godine, mi nemamo ni glavnog pregovarača niti strukturu koja ima kapacitet i tehnički aspekt da iznese, a dobili smo i ocjenu da nema više ni simulacije političke volje”, istakla je Uljarević.

Poručila je da je to sve ,,crveni alarm do kojeg su nas doveli neodgovorni donosioci političkih odluka“.

“A Brisel šalje sve jasniju poruku da više ne mogu da tolerišu takav pristup”, kazala je Uljarević.

Na pitanje da prokomentarišuće izjavu odlazećeg prmeijera Dritana Abazovića da se proces proširenja mora oživjeti i šta se čekalo do sad, Uljarević je kazala da bi Abazović trebao da se bavi time što se u Crnoj Gori može uraditi kako bi dobili makar završna mjerila za poglavlja 23 i 24.

“Nije pristojno pričati nekom u čiji klub želite da se učlanite da nije voljan da vas primi ili da ne drži vrata dovoljno otvorenima, kad vi nijeste napravili ni neke nužne korake ka tim vratima”, kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, izgubili smo dosta nenadoknadivog vremena.

“Od nekadašnje najperspektivnije države u regionu kad je riječ o procesu pristupanja, došli smo do lidera u dužini pregovora – ove godine se napunilo 11 godina kako smo otvorili pregovore. I nema naznaka kad ćemo ih završiti, a poređenja radi, susjedna Hrvatska je svoje pregovore okončala za oko šest godina”, istakla je Uljarević.

Ukazala je da na 11. godišnjicu pregovora sa EU, u Crnoj Gori brojimo godine kako nema VDT-a u punom mandatu, kako nema predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, kako nema kompletiranog Sudskog savjeta niti Ustavnog suda, kako nema funkcionalne pregovaračke strukture…

“A izgleda da nam se bliži i godišnjica izglasavanja nepovjerenja vladi u Skupštini, iako ta vlada nastavlja da funkcioniše ignorišući deficit legitimiteta, donoseći neodgovorne odluke sa teškim i dalekosežnim posljedicama”, rekla je Uljarević.

Istakla je da su evropska posla domaća posla i da evropeizacija nije ništa drugo do demokratizacija društva.

“Usvajanje evropskih standarda znači usvajanje minimuma koji nam je potreban da bi se kao društvo uredili, ali je sa ovakvim političkim strukturama i taj minimum nedostižan kako sada stvari stoje. Zato nama treba nova paradigma političkog djelovanja. To bi uključilo fokus na institucijama a ne na ličnostima, realnim javnim politikama a ne promotivnoj kampanji, osluškivanje pulsa građanstva čak i kad nije u skladu sa onim što su preferencije, kao i donošenje odluka koje vode emancipaciji društva, a ne njegovom nazadovanju da bi se lakše vladalo. To je zapravo dijalog o tome kakva nam država Crna Gora treba, za koji se mi u CGO-u zalažemo, uz uvjerenje da bez konsenzusa o crnogorskom mjerilu razvoja društva i države, zasnovanom na vrijednostima, ne možemo ići naprijed ni u ispunjavanju onih briselskih mjerila na koja nas iz EU stalno opominju”, dodala je Uljarević.

Komentarišući izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će pozvati EK da odgodi Izvještaj za Crnu Goru, Uljarević je kazala da ,,ta ideja nije nerealna jer se izvještaj objavljivao i ranije u periodu između polovine oktobra i polovine novembra, a jedne godine čak i na proljeće, kada se, istina, odnosio na duži period“.

“Vjerujem da je intencija predsjednika Milatovića bila da obezbijedi vrijeme u kojem bi se makar konstitutisala Skupština, zatim formirala vlada i makar nešto od pravosudnih imenovanja završilo kako bi se ublažila ocjena o nedostatku političke volje u Crnoj Gori za proces pregovora sa EU, a koja će se preslikati iz onog što imamo u neformalnom izvještaju EK ako ne bude pomaka u imenovanjima u pravosuđu, za što postoje određeni i proceduralni rokovi u Skupštini. Međutim, tu je, po mom sudu, samoj izvedbi trebalo pristupiti drugačije, odnosno prvo ideju provjeriti u samoj EK i na osnovu tog pulsa dalje stvari komunicirati. Mislim da je sada to značajno otežano time što je, bez konsultacija i eventualno izraženog razumijevanja EK, to objavljeno”, dodala je Uljarević.

Bez institucija koje ,,žive“ nema napretka
Daliborka Uljarević je kazala da bez institucija koje „žive“ i koje imaju legitimitet nema napretka.

“Skupština je propustila priliku da bude mjesto dijaloga i kompromisa oko pitanja od javnog značaja, a poslanici su uz punu svijest i upitnu savjest, usvajali neustavne zakone. Ostaće zabilježeno da poslanicima nije bio dovoljno dobar kandidat za Sudski savjet nekadašnji sudija Evropskog suda za ljudska prava, čija se nadležnost proteže na 800 miliona ljudi. Ne radi se, naravno, o visokim kriterijumima poslanika koji su tako glasali, nego upravo o gaženju svih kriterijuma. Sve to je, naravno, samo dio ledenog brijega naših problema, ali ih naglašavam jer bez institucija koje su ,,žive“ i koje imaju legitimitet nema napretka”, poručila je Uljarević.