“Dionica puta koja preko Štavne vodi do samog podnožja Komova je neasfaltirana i popločana je rupama. Zbog toga vozila često silaze sa puta i kreću se livadama što ostavlja vidne tragove na zelenim površinama. Takođe, prilikom prolaska vozila, koja se često kreću i nedozvoljenom brzinom, diže se ogromna prašina, donoseći velike probleme ljudima koji borave na katunu. To samo po sebi govori da nijesu preduzete odgovarajuće mjere da se stvore uslovi da područje Komova bude prava prirodna i turistička oaza, iako bi to po svim parametrima trebalo i da joj pripada. Zato pozivamo nadležne da asfaltiraju glavni put koji vodi do podnožja Komova i tu uvedu saobraćajni red kako bi se spriječila dalja devastacija prirodnih blagodati i omogućilo da se nesmetano sprovode aktivnosti usmjerene ka jačanju turističke ponude i proizvodnji zdrave hrane”, naglasio je Mikša Ćulafić, koji na ovom području ima registrovano seosko domaćinstvo za bavljenje turizmom.

On je dodao da ozbiljan problem predstavlja i to što je kroz katun na planini Štavna probijen sporedni put koji prolazi između planinskih koliba.

“Nekome je prije nekoliko godina, uz odobravanje i pomoć određenih političkih struktura palo na pamet da probije put između samih koliba na planini, što je zaista neprimjereno. Tim prije, jer tim putem vozila prolaze u svako doba dana uznemiravajući tako i ljude koji tu borave sa stokom i turiste koje uzraze želju da prespavaju u našim turističkim smještajnim kapacitetima. Taj put odaje ružnu sliku i ukazuje na krajnje nedomaćinski pristup organizovanja života na planini, koja je kroz zakonske uredbe dobila posebnu zaštitu”, navodi Ćulafić.

Prema zakonu, u zaštićenim područjima djelatnosti, radnje i aktivnosti u prirodi planiraju se na način da se izbjegnu ili na najmanju mjeru svede ugrožavanje i oštećenje prirode. Navedeno je da pravno i fizičko lice koje koristi prirodne resurse i dobra dužno je da djelatnosti, radnje i aktivnosti obavlja na način kojim se izbjegava oštećenje prirode, ili svede na najmanju mjeru.

Ćulafić ističe da se ova pravila, kada su Komovi u pitanju, ne poštuju u dovoljnoj mjeri i da to primjećuju brojni turisti koji dolaze da posjete ovo područje,

“Komove tokom godine posjete brojni turisti. Svi se oni oduševljavaju onim što nam je ovdje majka priroda podarila. Međutim, mnogi od njih, a naročito oni koji dolaze iz uređenih zemalja gdje se poštuju propisi, ne mogu da se načude određenim pojavama koje narušavaju prirodni ambijent tu gdje bi sve trebalo da bude netaknuto i besprekorno očuvano. Zato je krajnje vrijeme da svi shvatimo da se po pitanju zaštite Komova moramo odgovornije odnositi, jer ova planina, izmeđi ostalog, predstavlja razvojnu žilu kucavicu čitavog kraja”, zaključio je Ćulafić.

Spasiti suzu Evrope

Apel za zaštitu Komova, a naročito vodotoka Tare stiže i od mještana Bara Kraljskih.

“Mještani Bara Kraljskih su uz brojne proteste i peticije uspjeli da natjeraju državu da raskine koncesione ugovore sa investitorima koji su imali namjeru da na rijekama na ovom području izgrade nekoliko hidroelektrana. Bila je to prava pohara onoga što nam je majka priroda dala. Zato smo se, kao što je i poznato, organizovali i stali u odbranu onoga što su naši preci brižno čuvali i što predstvalja okosnicu razvoja turizma na ovom području. Sad, takođe, tražimo da se konačno počne sa konkrentnim akcijama na zaštiti Komova ispod čijih vrhova izvire rijeka Tara, suza Evrope koja je, takođe, devastirana. Treba spriječiti sječu šume na Komovima od strane moćnika, jer oni sistematski i nepovratno uništavaju ovu planinu, koja je za Vasojeviće svetinja”, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Bare Kraljske Milovan Labović.

Izvor:Dan