- Očekujemo da ova pravna stvar više neće biti vraćana na odlučivanje Vladi već da će sud meritorno riješiti ovo pitanje - kazao je Gazivoda Pobjedi komentarišući činjenicu da je Vlada prije dva dana, na prijedlog premijera Dritana Abazovića, ponovo smijenila Brđanina uprkos tome što je Upravni sud prethodno rješenje stavio van snage 6. jula.

Upravni sud je, podsjetimo, tada utvrdio da je Vlada pogrešno primijenila odredbu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima koja se odnosi na posebne slučajeve razrješenja starješine organa uprave, s obzirom na to da Uprava policije nije samostalan organ uprave već je organizaciona jedinica Ministarstva.

Sud je takođe utvrdio da prema Zakonu mandat može prestati prije isteka vremena samo ako nadležni odbor Skupštine ne prihvati poseban izvještaj o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije ili ukoliko je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, ako je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom.

Iako je nakon presude advokat Gazivoda kazao da Brđanin ima i pravo i obavezu da nastavi vršenje dužnosti te da je potvrđena pozicija koju su imali od početka ove nezakonite smjene, ne samo da se to nije dogodilo već je Vlada rješenjem od prije dva dana potvrdila da će istrajati na odluci iz marta. Nakon novog vladinog poteza, Brđanin ima rok od 20 dana od prijema rješenja da pokrene novi upravni spor.

Preuzeli ingerencije

Zvaničnim obrazloženjem rješenja o prestanku mandata Brđaninu Vlada ne samo da je ušla u novo tumačenje poteza Upravnog suda, već je sada prejudicirala i odluke nadležnih skupštinskih tijela.

To se vidi iz vladine argumentacije prema kojoj posebni izvještaj direktora o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije nije ,,u razumnom roku“ razmatran u parlamentu. To je Vlada protumačila kao odbijanje, odnosno negativan odnos prema izvještaju, što je jedan od uslova za prestanak mandata direktora policije.

- Budući da je ustaljena pravna praksa da javnopravni organ, u konkretnom Skupština Crne Gore, preko svog nadležnog odbora, ima zakonsku dužnost da razmatra dostavljene posebne izvještaje, a kako nije propisan poseban rok, to mora učiniti u razumnom roku, tokom svojih sjednica, što kako je evidentno Odbor nije učinio više od 14 mjeseci, iako je parlament bio u zasijedanju. Cijeneći da se radi o ovako esencijalnom i delikatnom pitanju, koje se na najozbiljniji način tiče nacionalne bezbjednosti i na nju direktno utiče, te uzimajući u obzir protek svakog razumnog roka za razmatranje ovih izvještaja, mora se uzeti pretpostavka da skupštinski odbor nije prihvatio ove izvještaje - navodi se u obrazloženju Vlade.

Ističu da je sudskom praksom definisano da se, ukoliko zakonom nije propisan poseban rok, što je ovdje slučaj, razumnim rokom ima smatrati 20 dana od dana podnošenja.

Dodali su da je neophodnost hitnog razmatranja ovih izvještaja pred skupštinskim odborom nalagala i činjenica da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost na svojim sjednicama zaključilo da je nakon sprovođenja akcije hapšenja policijskih službenika narušeno opšte stanje rada policije.

Vlada je, naime, u obrazloženju rješenja navela da Upravni sud nije pravilno utvrdio položaj Uprave policije u sistemu državnih organa, prilikom poništavanja prvobitnog rješenja.

Razlozi na koje se Upravni sud pozvao, pojašnjavaju iz Vlade, bazirani su na pretpostavci da Uprava policije ne predstavlja organ uprave, te da, sljedstveno tome, ni direktor te Uprave nije starješina organa u smislu zakona, zbog čega se na njega navodno ne mogu odnositi pravila o razrješenju propisana Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.

Prema obrazloženju Vlade, zakon nije ostavio mjesta sumnji da je Uprava policije organ uprave, a to je, kako se navodi, jasno naročito iz odredbe člana 26 Zakona o državnoj upravi koja u stavu 1 propisuje da se organ uprave osniva za poslove izvršavanja zakona i drugih propisa, odnosno za vršenje pretežno stručnih i sa njima povezanih upravnih poslova u pojedinim oblastima.

- Dodatno, karakter organa uprave koji je presudom osporen Upravi policije vidimo i u stavu 2 istog člana kojim je predviđeno i da je organ uprave samostalan u vršenju poslova iz svoje nadležnosti i upravljanju ljudskim resursima u skladu sa zakonom, a odgovoran je ministarstvu nadležnom za upravnu oblast u kojoj vrši poslove. Konačno, članom 26 stav 4 Zakona o državnoj upravi utvrđeno je da naziv organa uprave, po pravilu, sadrži riječ ,,uprava“ što je eksplicitan slučaj kada je i Uprava policije u pitanju, kako je to i propisano u članu 9 stav 2 Zakona o unutrašnjim poslovima.

Polemika sa Upravnim sudom

Komentarišući vladino obrazloženje, advokat Gazivoda kazao je juče da je shodno imperativnim odredbama Zakona o upravnom sporu Vlada u ponovnom odlučivanju bila vezana pravnim shvatanjima iznijetim u presudi Upravnog suda.

- Međutim, ne samo da Vlada nije postupila po ovoj zakonskoj obavezi koja predstavlja razradu ustavnog principa međusobne ravnoteže i kontrole između grana vlasti, već cjelokupno obrazloženje novog rješenja o prestanku mandata direktoru policije Brđaninu predstavlja polemiku Vlade sa Upravnim sudom - naveo je on.

Kako je pojasnio, u gotovo polovini obrazloženja novog rješenja Vlada objašnjava kako nije u pravu Upravni sud kada zaključuje da Uprava policije nije organ uprave, pa Vlada kritituje sud za takav stav.

- Osim što činjenica da Uprava policije nije organ uprave jasno proizilazi iz Zakona o unutrašnjim poslovima, u članu 21 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, koju je mijenjala i aktuelna Vlada, taksativno su pobrojani svi organi uprave, ima ih ukupno 24 i Uprava policije nije među njima - naveo je on.

Brđanin je na poziciju direktora Uprave policije postavljen u avgustu 2021. godine. Nakon što je nezakonito smijenjen u martu, v. d. direktora UP je Nikola Terzić.

Izvor: Pobjeda