Advokat Dalibor Kavarić za portal RTCG-a kaže da bi bilo ne samo izuzetno pozitivno, već i neophodno, usvajanje predloženog amandmana na nacrt izvještaja EP o Crnoj Gori, kojim se poziva naša država da omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe "UDBA" i tajne službe Jugoslovenske narodne armije "KOS“.

"Otvaranjem ovih dosijea u krivično-pravnom, ali i istorijsko-sociološkom smislu, mogli bi se istražiti i dokumentovati politički motivisane aktivnosti, ideološke odmazde, degradacija i stradanje ideoloških protivnika u okviru same partije, ali i političkih disidenata, protivnika zadruga i ideje samoupravnog socijalizma kao i mnogi drugi masovni i individualni zločini iz doba komunizma, ali i zločina i zloupotreba ovih službi u post-komunističkom periodu do dana današnjih. Ovakav predlog amandmana je u saglasju i sa izvještajem Spoljnopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta koji je usvojen 2021. godine i koji se bavi borbom protiv organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu. U tom izvještaju već je data preporuka da sve države regiona, računajući i Crnu Goru, treba što prije da otvore dosijea tajnih službi", kazao je Kavarić.

Veze između organizovanog kriminala i političkih moćnika 

Posebno je važno, smatra, da se u tom izvještaju iz 2021. ukazuje na veze između organizovanog kiriminala i političkih moćnika, da su one postojale i prije raspada bivše Jugoslavije, a da se uz to poziva i na snažniju razmjenu informacija između država regiona i bolju saradnju u sprečavanju organizovane kriminalne djelatnosti.

"Proizilazi da je Evropski parlament uočio snažnu vezu između tajnih službi i organizovanog kriminala jer su u komunističkom vremenu tajne službe mnoge operacije u zemlji i inostranstvu sprovodile preko kriminalnih grupa, s tim što su tajne službe tada kontrolisale kriminalne organizacije, za razliku od sadašnjeg stanja u kome kriminalne organizacije imaju snažan upliv a često i kontrolišu neke segmente ili pojedince iz tajnih službi. Uprava državne bezbjednosti kao glavna, civilna, jugoslovenska tajna služba na saveznom i republičkim nivoima tzv. „UDBA“ ili „DB“, vojna obavještajna služba tzv. „VOB“, i kontraobavještajna služba Jugoslovenske narodne armije tzv. „KOS“, samo su promijenile imena, dok nikada faktički nijesu rasformirane i nikada nijesu promijenile svoje sisteme rada, koji su utemeljeni još u vrijeme Drugog svjetskog rata, kao vremenu stvaranja ovih službi, pa do dana današnjeg. Da je to tako, upravo potvrđuje tvrdokornost, upornost i odbijanje rukovodilaca ovih službi, a to su svakako od formalnog rasformiranja službi, od 1990. godine, najviši zvaničnici izvršne vlasti, da otvore javnosti svoje tajne dosijee", rekao je Kavarić.

Napominje da bi se iz tih dosijea utvrdilo ko su bili službenici i saradnici (doušnici) ovih službi, na koji način su dolazili do informacija, kako su fabrikovane situacije i afere, organizovana praćenja, diskreditovanja, likvidacije i drugi oblici neutralisanja ideoloških ali i ličnih protivnika i oponenata. 

"Na pitanje zašto odgovorni za rad tajnih službi odbijaju da otvore dosijea i obznane mračne tajne zloglasne službe, koja je bila siva eminencija Komunističke partije Jugoslavije, odgovor je, između ostalog, i da sadašnje uprave tih službi i njihovi nadređeni u izvršnoj vlasti ne žele da se odreknu brojnih usluga i servilnosti nasljednika ovih službi koje se sada ogledaju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vojnoj obavještajnoj i Vojnoj kontraobavještajnoj službi (VKS). Još jedan od krupnih razloga za dalju tajnost dosijea službe je to što sadašnji operativci višeg nivoa, donosiocima odluka, koji bi trebalo da odluče o otvaranju dosijea, predstavljaju da bi otvaranje dosijea ugrozilo postojeću saradničku mrežu, metode i tehniku rada službe", smatra Kavarić.

Krši se i Zakon o arhivskoj dokumentaciji

Odnosno, ističe naš sagovornik, za veliki dio javnosti će biti šokantno kada otkriju da su mnogi "ugledni“ građani, biznismeni, političari, konobari, sudije, tužioci, advokati, zemljoradnici, njihovi bliski srodnici, drugovi, kumovi ali i mnogi drugi bili, a neki su i sada, saradnici ili aktivni službenici tajne službe, koji su dostavljali podatke o njihovim roditeljima i drugim srodnicima.

"Ali svakako jedan od najkrupnijih razloga zašto se tajni dosijei ne otvaraju, a što će svakako biti problem i u daljim aktivnostima u ovom pravcu je to što su i mnogi sadašnji, poznati državni zvaničnici, kako iz vlasti, tako i iz opozicije aktivni saradnici (doušnici) tajnih službi, koji su status stekli nasljedno ili prema ličnim okolnostima. A što bi svakako ugrozilo status tih zvaničnika a službe ostavilo bez dugogodišnjih saradnika. Kao dokaz za ovo je i činjenica da tajne službe shodno obavezi iz Zakona o arhivskoj dokumentaciji, u praksi ne predaju arhivsku dokumentaciju Državnom arhivu Crne Gore ni nakon proteka roka od 50 godina, što svjedoči u prilog tvrdnji da tajne službe, ni danas ne žele da bilo ko ima uvid u njihov rad i da ga preispituje", naglasio je Kavarić.

Obećanja o otvaranju dosijea slušamo od 1990. godine

Dakle, zaključuje, iako je tajna služba zvanično raspuštena 1990. godine i iako su tadašnji ali i sadašnji, crnogorski zvaničnici obećali da će tajni dosijei biti otvoreni, to se u praksi neće još brzo desiti.

"Potrebni su pomoć i pritisak Evropskog parlamenta i postavljanje tog uslova na putu demokratizacije zemlje. Upravo je pozitivno i neophodno usvajanje predloženog amadmana i obavezivanje Crne Gore da demistifikuje tajne arhive i da konačno svi građani saznaju čime se bavila i kako je radila udarna pesnica i uzdanica Komunističke partije Jugoslavije", ocijenio je Kavarić. 

Poslanici Evropskog parlamenta trebalo bi da krajem avgusta ili početkom septembra raspravljaju o nacrtu izvještaja o Crnoj Gori. 

Autor izvještaja je izvjestilac EP-a za Crnu Goru Tonino Picula. 

Konsultant za međunarodne odnose Marko Begović u izjavi za naš portal ukazuje da nije bio neophodan amandman na nacrt izvještaja Evropskog parlamenta pa da i Crna Gora shvati da treba da temeljno preispita rad svojih službi bezbjednosti.

"Ovo posebno imajući u vidu dostavljenu presretnutu komunikaciju pripadnika ovih službi sa kriminalom. Po dostupnim podacima, kriminalne organizacije nijesu puka udruženja građana, već organizaciono veoma prožet sistem unutar postojećeg sistema institucija javnih vlasti, a koje bi morale da rade u interesu naše države. No, kada je određen pritvor ili se vodi krivično-pravni postupak protiv vodećih lica iz pravosudnih i bezbjednosnih organa, onda je jasno da je sistem javne uprave funkcionisao kao platforma za partikularni i nerijetko kriminalni interes", kaže Begović.

Temeljno reformisati službe bezbjednosti

On je rekao da ne ulazeći u prirodu amandmana ili motiv evropske poslanice Željane Zovko, sasvim je jasno da fokus djelovanja buduće vlade, posebno sektora bezbjednosti mora biti rad na otklonu od svega onoga što ove službe sada predstavljaju.

"Crna Gora danas, nema svijetlu budućnost ako se temeljno ne reformišu službe bezbjednosti, a pojedini sektori potpuno rasformiraju. U tom smislu, neophodno je zatražiti organizacionu, ekspertsku i tehničku podršku strateških saveznika, jer u ovom trenutku, Crna Gora nema potrebnu političku zrelost uz veoma sužen institucionalni kapacitet. U prilog neophodnosti fokusa na period nakon raspada SFRJ je i činjenica da je veliki broj potencijalnih svjedoka saradnika, a i penzionisanih pripadnika ovih službi i dalje živ, pa je uz njihova svjedočenja i dostupne sekundarne podatke moguće adekvatnije sagledati za šta su sve službe bezbjednosti služile sem za čuvanje ustavnog poretka", zaključio je Begović.

RTCG