Milatović je juče razgovarao sa predstavnicima Albanske alijanse predvođenim Gencijem Nimanbeguom, a zatim i sa predstavnicima Demokratske unije Albanaca, koje je predvodio njihov čelnik Mehmed Zenka.
Nakon svih konsultacija koje su obavili najvjerovatniji mandatar Milojko Spajić i predsjednik države, jasno je da je Spajić „dobio prvo poluvrijeme“, jer je od prve kombinacije za formiranje Vlade, koja je predviđala podršku svega 41 poslanika u Skupštini, došao do mnogo većih mogućnosti. Svi učesnici u pregovorima i konsultacijama složili su se da Spajić treba da bude mandatar i nije se ni pominjala neka druga mogućnost. Osim toga, mogućnosti za dobijanje podrške proširile su se i na dio koalicije
“Zajedno“ je su, na neki način, signale da bi mogli da budu dio Vlade poslali i Mehmet Zenka i Socijaldemokrate.
Njihovim eventualnim ulaskom u igru znatno se smanjuje ucjenjivački kapacitet nekih partija, a naročito onih koje imaju manje poslanika. Spajić više ne obraća pažnju ni na priče o tridesetoavgustovskoj većini i sada može da bira partnere od svih partija sa kojima je pregovarao, a svi oni su iskusni i bili su dio vlasti ili prije 2020. ili kasnije.
U posljednje vrijeme sve su slabiji kritički tonovi koji su se mogli čuti iz same koalicije koju je prije izbora napravio Pokret Evropa sad, prije svega od Ujedinjene, Alternative i Civisa, pa u ovom trenutku djeluje da je Spajić uspio da izbalansira odnose u svom taboru, što mu omogućava da se koncentriše na izbor budućih partnera.
Značajno olakšanje je i to što, očigledno, mandatar može računati i na koaliciju “Za budućnost Crne Gore“, tako da je igra brojeva na njegovoj strani. Ipak, neće baš sve proteći bez problema, jer Spajiću sada problem može predstavljati ideologija, koja, izgleda, neminovno mora ući u 44. Vladu.
Nakon postizbornih aktivnosti koalicije okupljene oko PES-a, smatra se da je došlo do velikih promjena na političkoj sceni i da takozvana centristička vlada više ne mora biti prioritet i da je moguće formirati izvršnu vlast i sa onima koji su doskoro, i pored dobrih izbornih rezultata, voljom inostranih partnera, redovno izbacivani iz igre.
Naravno, u slučaju da koalicija “Za budućnost Crne Gore“ bude u igri, potrebno je riješiti i pitanje predsjednika Skupštine, koje je, bar se tako mislilo, bilo riješeno već nakon prvih razgovora Demokrata i PES-a, kada je, kako se nezvanično govorilo, to mjesto rezervisano za Aleksu Bečića.
Politički analitičar Miloš Bešić ocijenio je da će potencijalni mandatar Milojko Spajić imati velikih problema da sastavi Vladu, ali da će, ipak, u posljednjem roku doći do njenog formiranja.
“Spajić će biti u neprilici bilo koju varijantu da izabere – da koalicija “Za budućnost Crne Gore“ bude dio nove izvršne vlasti ili da ostane van nje. Ukoliko prihvati bivši DF, imaće relativno nestabilnu vladu u ideološkom smislu, a ukoliko ih odbaci, imaće problem sa brojem poslanika koji treba da garantuju za stabilnost te vlade. Dakle, DF je negdje garant nestabilnosti te vlade i to je ono što njemu pravi problem. Takođe, sudeći po onome što se moglo vidjeti iz medija i iz interne komunikacije, prije svega po društvenim mrežama, izgleda da ne postoji konsonanca ni unutar liste gospodina Spajića“, kazao je Bešić za Adrija televiziju.
Iz njegove interpretacije političke scene jasno je da će Spajić u svakom slučaju morati da formira nestabilnu vladu – zbog ideologije ili zbog broja poslanika koji je podržavaju. Sada je na njemu da odabere kakvu će Vladu formirati.
Bešić je rekao da poslanici sa nekih lista insistiraju da DF bude zastupljen u Vladi.
“Čini se da je negdje, da se kolokvijalno izrazim, Amerika, odnosno SAD, popustila kada je riječ o DF-u. Oni su spremni da popuste po tom pitanju, ili makar nijesu onako glasni kao što su ranije bili u insistiranju da DF ne bude u Vladi. Sad je čitavo pitanje kakvu će odluku da donese Spajić: ako donese odluku da ide bez DF-a, imaće problem sa poslanicima unutar svoje liste koji žele DF u Vladi; ako uzme DF, onda ima problem sa manjinskim partijama i pitanje je da li će oni podržati tu vladu. Bilo kako bilo, situacija ne izgleda sjajno. Čitava stvar će se svesti na ono što je moguće u datim okvirima i na političke pritiske i uticaje sa svih strana, koje gospodin Spajić očito svakodnevno trpi“, zaključio je Bešić.
Dakle, Crna Gora očekuje formiranje vlade i sa njom deblokadu institucija, te progres na evropskom putu, ali i dalje ostaje pitanje da li će 28. saziv Skupštine uspjeti da nađe kompromis i potrebnu većinu za formiranje nove izvršne vlasti.
Postavlja se pitanje šta ako do toga ne dođe. Ipak, poznavaoci političkih prilika u Crnoj Gori smatraju da Spajić nikako neće ispustiti šansu da formira izvršnu vlast, jer bi tako napravio veliku štetu svojoj partiji i veliko je pitanje kako bi prošli na eventualnim vanrednim parlamentarnim izborima.
“Ako se Vlada ne formira u zakonskim rokovima, imaćemo nove izbore. Ipak, mislim da oni intenzivno rade na tome i da će Vlada biti sastavljena u posljednjim danima zakonskih rokova, zato što sada u njihovim međusobnim pregovorima, vrlo vjerovatno, ide različita vrsta i iščekivanja i ucjenjivanja i kompromisa i internih komunikacija. Ovo je igra strpljenja, ako ovo posmatramo kao neku vrstu teorije igara.
Svako ima svoj ucjenjivački kapacitet i s tim igra i pitanje je strpljenja – što duže budete insistirali na onome što je vaš ucjenjivački kapacitet, to povećava vašu cijenu. Ako svi to rade, vrlo vjerovatno ćemo čekati posljednje dane ili nekoliko posljednih dana, ili posljednji period kada je to zakonski predviđeno, da se Vlada formira“, rekao je Bešić.
Novi saziv Skupštine Crne Gore konstituisan je 27. jula i od tada teče rok od 30 dana u kom predsjednik Crne Gore Jakov Milatović treba da odredi mandatara, koji potom ima rok od 90 dana da predloži sastav Vlade.
Komentari