Prema riječima više neformalnih diplomatskih izvora, dio važnih zapadnih partnerskih službi posebno je ogorčeno stanjem u ovoj oblasti, kako zbog neprofesionalizma i izostanka rezultata koji su evidentni u posljednje vrijeme, ali još više zbog snažnog upliva ruske i srpske službe u obavještajni sektor Crne Gore.

Isti izvori navode da je godinama unazad upravo crnogorska obavještajna služba bila njihov ključni partner u Crnoj Gori, ali i u regionu, koja je svojim rezultatima dala snažan doprinos borbi protiv bezbjednosnih rizika u zemlji i na Zapadnom Balkanu, ali i bila lokomotiva napretka naše zemlje na putu evroatlantskih integracija. Još od vremena Slobodana Miloševića crnogorska obavještajna služba je, zajedno sa zapadnim partnerima, bila snažna brana protiv destabilizirajućih politika u regionu i upliva trećih zemalja na ovo područje. U nizu kasnijih dešavanja, služba je dokazala čvrstu posvećenost zapadnim vrijednostima i pokazala odlučnost, ali i sposobnost da se odupre pokušajima da se ovo područje stavi pod kontrolu subjekata, koji su na anti-evropskim i evroatlantskim pozicijama.

Upravo zbog njenog značaja na ovom planu, prva se našla na udaru ruskih i srpskih obavještajnih struktura nakon promjena koje su nastale 30. avgusta 2020. godine, koji su realizovale preko svojih poslušnika infiltriranih u strukture nove vlasti. Odmah nakon uspostavljanja postavgustovske vlade, ruske i srpske službe su krenule u snažan obračun sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost sa ciljem njene potpune razgradnje i uništenja kapaciteta koji su godinama unazad pružili snažan otpor njihovom uplivu na ovo područje. Agencija je u kratko vrijeme kompromitovana u javnosti i kod međunarodnih partnera, a njeni najiskusniji pripadnici su marginalizovani ili potpuno udaljeni iz procesa rada. Na taj način, očekivali su da će njihov ključni protivnik u Crnoj Gori biti trajno uništen.  

Iako u početnom periodu sa ključnih međunarodnih adresa nije prepoznata pozadina aktivnosti nove vlasti u bezbjednosnom sektoru, kasnija dešavanja pružila su im potpuno jasnu sliku namjera Kremlja. Zapadni partneri postali su svjesni da njihovi napori da ovo područje učine dijelom evroatlantskih struktura postaju uzaludni zbog snažne opstrukcije od strane Ruske Federacije koja se sprovodi u saradnji sa pojedinim regionalnim centrima, a posredstvom pojedinaca infilriranih u nove vlasti, posebno bezbjednosni sektor. Postalo im je jasno da obavještajni rat sa ruskim službama na Zapadnom Balkanu ne mogu dobiti bez jakog partnera na ovom području.

Iz tog razloga, izvori navode da su zapadni partneri izuzetno zainteresovani za reformu crnogorskog obavještajnog sektora, naročito u situaciji kada bezbjednosni rizici u regionu, a posebno u svjetlu ruskih interesa, prijete da ponovo destabiliziraju ovo područje. U takvoj situaciji, po mišljenju izvora, izuzetno je značajno postojanje stabilnog partnera na Zapanom Balkanu u čiju prije svega pouzdanost, ali i odlučnost i sposobnost da se uhvati u koštac sa malignim uticajima na ovom području neće biti sumnje.

Zbog toga je već u prvim razgovorima sa budućim premijerom sa briselskih i vašingtonskih adresa ukazano na značaj obavještajno bezbjednosnih struktura za ukupni napredak države, uz sugestije da se ovoj oblasti posveti posebna pažnja prilikom konstituisanja nove vlasti. Spajiću je ukazano da je stanje u obavještajno bezbjednosnom sektoru katastrofalno, te da hitno mora biti unaprijeđeno, a posljedice pogrešnog upravljanja njim posljednjih godina otklonjene do temelja. Posebno se mora posvetiti pažnja zaustavljanju ruskog i srpskog uticaja, koji je, kako smatraju, dostigao zabrinjavajuće razmjere.

Diplomatski izvori, takođe, navode da je budućem premijeru eksplicitno saopšteno da mora biti otklonjena svaka mogućnost uticaja odlazećeg premijera u tehničkom mandatu i predsjednika i poslanika URA-e Dritana Abazovića na obavještajno-bezbjednosni sektor, odnosno uklonjeni svi kadrovi koji su na bilo koji način sa njim povezani.

Upravo je Abazović na ovim adresama prepoznat kao glavni krivac za derogiranje ovog sektora, a njegova odgovnorst je postala očigledna posebno nakon smjene bivšeg direktora ANB-a Sava Kentere, koji je imao punu podršku zapadnih partnera da reformiše crnogorsku obavještajnu službu i usmjeri je u pravom pravcu. Međutim, nakon snažnog udara na rusku agenturnu mrežu koji je realizovala Služba pod njegovim vođstvom, te najave nastavka aktivnosti na tom planu, Abazović je donio ekspresnu odluku da smijeni Kenteru i nekoliko prvih operativaca i Agenciju ponovo vrati na proruski kolosijek, uprkos snažnom protivljenju Brisela takvoj odluci.