Bajden je rekao da će uspostaviti telefonsku liniju za komunikaciju da bi razgovarali o odgovorima na prijetnje. On je najavio sporazume, uključujući i "principe iz Kemp Dejvida", na kraju cjelodnevnih razgovora u petak s južnokorejskim predsjednikom Jonom Sok Jolom i premijerom Japana Fumiom Kišidom.

"Naše zemlje su jače i svijet će biti bezbjedniji dok budemo zajedno. I znam da to smatramo sva trojica", rekao je Bajden.

"Svrha naše trojne bezbjednosne saradnje jeste i ostaće da promoviše i unapredi mir i stabilnost u cijelom regionu" Indo-Pacifika, naveli su lideri u zajedničkom saopštenju.

Bajden je tvrdio, kao i zvaničnici SAD, Južne Koreje i Japana, da samit "nije bio o Kini", već o širim pitanjima bezbjednosti. Ipak, lideri su u završnoj izjavi samita ukazali na "opasnu i agresivnu" akciju Kine u Južnom kineskom moru i rekli da se "snažno protive bilo kakvim jednostranim pokušajima da se promijeni status kvo u vodama Indo-Pacifika".

Jun je posebno ukazao na prijetnju koju predstavlja Sjeverna Koreja, rekavši da su se trojica lidera složila da unaprijede "zajedničke sposobnosti odgovora na nuklearne i raketne prijetnje Sjeverne Koreje, koje su postale sofisticiranije nego ikada ranije".

On je rekao na zajedničkoj konferenciji za novinare da će "današnji dan biti upamćen kao istorijski, kada smo uspostavili čvrstu institucionalnu osnovu i posvećenost trilateralnom partnerstvu".

Kišida je prije razgovora rekao da "činjenica da smo se mi, trojica lidera, okupili na ovaj način, vjerujem da znači da od danas zaista pravimo novu istoriju. Međunarodna zajednica je na prekretnici".

SAD, Japan i Južna Koreja su uveli novu "dužnost konsultovanja" o bezbjednosti, obavezujući se da razgovaraju u slučaju krize ili prijetnje na Pacifiku.

Cilj je da potvrde da imaju "međusobno povezano bezbjednosno okruženje" i da je prijetnja jednom od njih "prijetnja svima", rekao je visoki zvaničnik Bajdenove administracije koji nije želio da mu se objavi ime.

Bajdenov fokus na skupu bio je da podstakne dva najbliža azijska saveznika Sjedinjenih Država da dodatno pojačaju međusobnu bezbjednosnu i ekonomsku saradnju. Ipak, kao nekadašnji rivali, imaju različite poglede na istoriju Drugog svjetskog rata i japansku kolonijalnu vlast nad Korejskim poluostrvom od 1910. do 1945. godine.

Ali pod Kišidom i Junom, njihove dvije zemlje su počele zbližavanje dok se ta dva konzervativna lidera bore sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima koje predstavljaju Sjeverna Koreja i Kina. Obojica su uznemirena ubrzanim tempom sjevernokorejskih proba balističkih raketa i kineskim vojnim vježbama i drugim agresivnim akcijama u blizini Tajvana, ostrva na koje Peking polaže pravo kao dio svoje teritorije.

Trud da se održi trilateralni odnos neće biti bez izazova.

Peking vidi jačanje te saradnje kao prve korake pacifičke verzije NATO-a, transatlantskog vojnog saveza koji se formira protiv njega. Američki zvaničnici očekuju da će Sjeverna Koreja odgovoriti možda s više proba balističkih raketa i svakako žučnijom retorikom.

Uz to, "ako ultralevičarski južnokorejski predsjednik i ultradesničarski japanski lider budu izabrani na raednim iborima, ili čak i ako Donald Tramp ili neko poput njega pobijedi u SAD, onda bi bilo ko od njih mogao da izbaci iz kolosjeka sav značajan, naporan rad Bajdena, Jona i Kišide", rekao je Duieon Kim, saradnik u Indo-pacifičkom bezbjednosnom programu Centra za novu američku bezbjednost.

Izvor: Beta