Ovo je za Pobjedu potvrdio i direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković koji je objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci.

“Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca…“, kazao je Ćetković.

Više izvora lista potvrdilo je i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, izvori Pobjede potvrdili su da je riječ ukupno o 125 starih rimskih novčića.

Nije bilo provale

Nedostatak predmeta, prema riječima Vučića Ćetkovića, utvrđen je tokom prošle godine prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Nestali predmeti, kako saznaje Pobjeda, potiču iz arheoloških zbirki nekropole Momišići, Duklje, nekropole Gostilj, Zlatice (kasnoantički lokalitet), zatim iz zbirke slučajnih nalaza i numizmatičke zbirke.

Ćetković nije mogao precizno da odgovori na pitanje u kom periodu su predmeti nestali, te je izrazio nadu da će to biti utvrđeno u postupku po krivičnoj prijavi koju su podnijeli. Na pitanje da li je uprava Muzeja i galerija, tokom internih radnji unutar ustanove, utvrdila možda i da je bilo određenih tragova provaljivanja u depoe, Ćetković je odgovorio da ne raspolažu “podacima da je bilo neovlašćenog upada u depoe Muzeja“.

Tužilaštvu i policiji svakako neće ići naruku ni izuzetno nesređena i nepotpuna muzejska dokumentacija, koja decenijama nije na profesionalan način vođena u Muzejima i galerijama. Ćetković je tim povodom istakao da „nije nepoznato da precizna dokumentacija o muzejskom materijalu dijelom ne postoji, a da je u jednom dijelu imala i metodološke nedostatke i propuste u načinu vođenja i arhiviranja“.

“Izazovi sa kojima se Muzej suočava u dužem vremenskom periodu su adekvatno pripremljena, precizna i na stručan način obrađena muzejska dokumentacija kompletnog muzejskog materijala. Rješavanje navedenih pitanja bili su prioritetni zadaci u prethodne četiri godine, a sve u cilju unapređenja djelatnosti i usklađivanja sa zakonskim obavezama i zahtjevima savremene muzeologije“, kazao je Ćetković, ne odgovarajući precizno na pitanje da li postoje fotografije nestalih predmeta, koje bi tužilaštvu i policiji olakšale identifikaciju.

Zapisnici o primopredaji predmeta između dva kustosa, prema riječima Ćetkovića, postoje u dokumentaciji Muzeja i galerija, a iz njih se vidi da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada se odigrala posljednja primopredaja, ne računajući najnoviju iz 2022. godine. Predmeti su, po svemu sudeći, nestali u posljednjih dvadeset godina.

“Od kustosa koji je predmete preuzeo 2002. godine traženo je dostavljanje informacija o kretanju nedostajućih predmeta, odnosno posljednjem poznatom mjestu na kojem su zatečeni, odloženi ili izloženi, te od strane kojih lica, a sve shodno stručnoj dokumentaciji koju su kustosi dužni da vode prilikom obavljanja radnih zadataka. Takav podatak, međutim, nije dostavljen“, kazao je Ćetković.

To što kustos nije dostavio tražene podatke nije neko veliko iznenađenje, s obzirom na to da gotovo nijedna muzejska ustanova u Crnoj Gori nikada nije vodila svoju dokumentaciju, niti postupala sa muzejskim zbirkama u skladu sa dobrom muzejskom praksom, zatim i Zakonom o muzejskoj djelatnosti i drugim pravilnicima koji, uz Zakon, regulišu oblast muzeologije. Odgovornost se uvijek prebacivala sa zaposlenih na direktore i obratno, a u skorijoj prošlosti imali smo čak i presedan u Narodnom muzeju Crne Gore da navodno “kustosi nijesu dužili zbirke“, u trenutku kada je, naravno, trebalo minimizirati odgovornost i sakriti se iza sopstvenog nerada i hlada.

Da su nerad i neprofesionalno postupanje carovali i u Muzejima i galerijama Podgorice, potvrdilo je više izvora Pobjede. Nepotpuna dokumentacija, neinventarisani predmeti, nesređeni osnovni listovi, knjige ulaska, zapušteni depoi, nabacani muzejski predmeti, po budžacima i u prašini odbačene muzealije, kao i svežnjevi sa dokumentima itd., samo su dio nagomilanih problema koji decenijama prate ovu ustanovu.

Kada je komisija za identifikaciju i popisivanje predmeta iz Arheološke zbirke tokom 2022. godine obznanila da nedostaje određeni dio predmeta, prema tvrdnjama dobro upućenog izvora Pobjede, zaposleni u Muzejima i galerijama bili su stava: naći će se to već neđe. Provjerena mantra koju je povremeno koristio i Narodni muzej Crne Gore, tvrdeći da su nedostajući predmeti sigurno „tamo neđe, možda u sobi do“, u slučaju Muzeja i galerija Podgorice pokazala se kao nedjelotvorna, jer predmeti nijesu „tamo neđe“. Jednostavnije rečeno, nije ih bilo ni u jednom od prostora i depoa koje koristi Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice. Još jednostavnije rečeno: ukradeni su.

Opremanje

Tvrdnju direktora Ćetkovića koju je izrekao u zvaničnom odgovoru za Pobjedu da nije dobio nikakve podatke o kretanju predmeta, od kustosa koji je dužio Arheološku zbirku, donekle je opovrgao naš izvor, koji je novinaru Pobjede pokazao zvanično izjašnjenje kustosa (ime poznato redakciji), od 11. jula 2022. godine. U izjašnjenju, kustos direktoru objašnjava da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.

“Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početkom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili da nedostaje“, kazao je kustos.

Na kraju dopisa, on, ipak, ističe da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično mijenja prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranjem kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“.

“Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nisam bio uključen i prisutan“, odgovorio je kustos direktoru.

Kustos je, očigledno, djelimično prebacio odgovornost na stručnu komisiju koja je krajem 2020. godine forimirana sa zadatkom da, zbog uređenja i adaptacije depoa, privremeno izmjesti predmete Arheološke zbirke, te da ih obezbijedi i potom vrati nakon što radovi budu okončani. Izvor Pobjede navodi da je Vučić Ćetković, nakon što je dobio izjašnjenje od kustosa, odmah zatražio izjašnjenje i od stručnog tima (imena članova poznata redakciji Pobjede). Novinar Pobjede imao je uvid u njihovo izjašnjenje, u kojem se navodi da odgovorno tvrde da su “u potpunosti propratili izmještanje i vraćanje predmetne zbirke u punom kapacitetu“.

“Napominjemo da tom prilikom kutije nijesu otvarane, kako tokom izmještanja, tako i tokom vraćanja u depo. Obzirom da smo liniju izmještanja i vraćanja kutija pratili sve troje i imali uvid u rad angažovanih lica za prenošenje istih, sadržaj kutija tom prlikom nije mogao biti promijenjen“, navodi se u izjašnjenju članova stručne komisije.

Nalog policiji

Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice, prema tvrdnjama direktora Vučića Ćetkovića, još nije dobila bilo kakvu povratnu informaciju od Osnovnog državnog tužilaštva u vezi sa krivičnom prijavom. Izvori Pobjede potvrdili su da je Ćetković tim povodom intervenisao i kod Vrhovnog državnog tužilaštva, zahtijevajući da zatraže informacije od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici o do sada preduzetim radnjama na osnovu podnesene krivične prijave.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Pobjedi je kratko odgovoreno da su „u predmetu formiranom povodom krivične prijave JU Muzeji i galerije Podgorice preduzete zakonom propisane radnje, te da je dat nalog policiji u cilju prikupljanja potrebnih obavještenja od više lica zaposlenih u toj ustanovi“.

Poboljšana kontrola pristupa depoima

Uslovi u kojima su muzejski predmeti bili smješteni i čuvani, prema riječima direktora Muzeja i galerija Vučića Ćetkovića, dugo vremena su bili neadekvatni.

“U 2020. godini otpočeli smo rješavanje višedecenijskih problema muzejskog depoa. U cilju postizanja i obezbjeđivanja zadovoljavajućih uslova za smještaj muzejskog materijala realizovan je projekat osavremenjivanja depoa, koji je podrazumijevao nabavku odgovarajuće aparature za poboljšanje i regulaciju mikroklimatskih uslova, ali i ugradnju novih polica i ormara za odlaganje i smještaj muzejskog materijala i muzejske dokumentacije. Nabavkom i ugradnjom savremenije opreme, sprovedenim molerskim, elektro i drugim zanatskim radovima, značajno je unaprijeđeno stanje smještajnih kapaciteta u depoima Muzeja. Takođe, kao jedna od mjera zaštite vrši se i kontrola pristupa depoima vođenjem evidencije“, rekao je Ćetković.

Ne mogu precizno da kažu ima li među nestalim predmetima i kulturnih dobara

JU Muzeji i galerije nijesu prvi put pod lupom zbog manjka predmeta iz svojih zbirki. Samo nekoliko godina ranije, podsjetimo, Pobjeda je objavila da je projektom revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, tokom 2013. i 2014. godine, utvrđeno da Muzejima i galerijama nedostaju 743 predmeta iz praistorijske, etnografske i prirodnjačke zbirke, a konstatovan je nestanak i jednog metalnog krsta. Tim povodom je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, 2016. godine, zatražila i izjašnjenje od uprave Muzeja, pa je tadašnji direktor Sead Đokaj tvrdio da se praistorijska zbirka pod tim imenom nije mogla identifikovati budući da je najvjerovatnije završila kao dio današnje Arheološke zbirke u vrijeme kada je došlo do reorganizacije nekadašnjeg Zavičajnog muzeja u Titogradu. Potvrdio je da je prirodnjačka zbirka, koja je sadržala primjerke raznih prirodnih rijetkosti sakupljenih sa ovih prostora, u potpunosti devastirana, te da o njoj kao cjelini nema dokumentovanih podataka. Što se tiče nedostajućeg metalnog krsta, Đokaj je naveo da „identifikacija ovog predmeta nije moguća s obzirom na to da nema konkretnih podataka koji se odnose na fizički opis i vrijeme nastanka predmeta“.

Na pitanje Pobjede da li se na spisku 150 nedostajućih predmeta iz Arheološke zbirke mogu identifikovati i kulturna dobra Crne Gore, direktor Muzeja i galerija Vučić Ćetković je odgovorio da, u odnosu na podatke kojima raspolažu, trenutno nije moguće utvrditi da li među tim predmetima ima kulturnih dobara, jer „država nikad nije završila proces revalorizacije, što je bila obaveza shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara“.

“Poseban problem je to što ne postoje rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro, kao ni spiskovi predmeta sa identifikacionim oznakama, fotografijama i opisom svakog pripadajućeg predmeta, kada je riječ o muzejskim zbirkama, kako to predviđaju zakonske odredbe“, rekao je Ćetković.

On je dodao da je dio elaborata o revalorizaciji pokretnog kulturnog dobra iz 2014. godine, a koji se odnose na JU Muzeji i galerije Podgorice, rađen po pogrešnoj metodologiji, ne oslanjajući se na postojeću muzejsku dokumentaciju i činjenično stanje.

“Tako urađeni elaborati svakako ne mogu biti osnov za utvrđivanje ili konstatovanje bilo kakvih nedostataka, posebno u broju predmeta. Precizno i jasno stanje kompletnog muzejskog materijala biće moguće konstatovati nakon završetka revizije muzejskog materijala, koja je u toku i koja se prvi put obavlja vrlo detaljno po metodologiji koju je Muzej ustanovio, i to isključivo po utvrđenim standardima struke i zakonskim propozicijama u muzejskoj djelatnosti“, rekao je Ćetković.

U prvim izvještajima revizije nije bilo pomena o manjkovima

Pobjeda saznaje da manjak iz Arheološke zbirke Muzeja i galerije Podgorice nije u konačnim izvještajima evidentirala komisija koja je radila reviziju muzejskih zbirki od 2017. do 2020. godine. Te izvještaje je, o čemu je Pobjeda pisala u više navrata, prihvatio inspektor za kulturnu baštinu Veselin Krstićević, te se revizija u jednom kratkom periodu smatrala gotovom, sve dok novi direktor ustanove Vučić Ćetković nije uočio metodološke nedostake i reviziju vratio na početak.

“Navedena revizija, kako sam ustanovio, nije ispunjavala preduslove za njeno sprovođenje, u smislu potpune i precizne dokumentacije o muzejskom materijalu. Ukoliko dokumentacija o muzejskom materijalu, po vrstama i sadržaju, dijelom ne postoji, a dijelom ima metodološke nedostatke u načinu vođenja i arhiviranja, što je bio slučaj, nije moguće ni na analitički i stručan način pristupiti procesu revizije, to jest otpočeti sa revizijom. Insistirao sam na tome da je način i postupak revizije muzejskog materijala moguće otpočeti i obavljati isključivo sa utvrđenim standardima struke i zakonskim propozicijama u muzejskoj djelatnosti, koji takođe, prethodnih godina, nijesu bili standardizovani, niti usklađeni sa regulativom koja je u međuvremenu usvojena na nacionalnom nivou. Dakle, za proces revizije nije bio ispunjen osnov, koji, između ostalog, čini adekvatno pripremljena, precizna i na stručan način obrađena muzejska dokumentacija“, kazao je Ćetković ranije za Pobjedu i dodao da bi, u najboljem slučaju, revizija trebalo da bude okončana do kraja ove godine.

Manjak u Arheološkoj zbirci, tokom nove revizije, otkriven je tek kada je iz raznih budžaka ustanove i odbačenih spisa „izronio“ zapisnik o primopredaji Arheološke zbirke, iz 2002. godine.

Pobjeda