Mihailoviću je danas uručen poziv radi obavljanja informativnog razgovora u OB Danilovgrad - na okolnosti krivičnog djela proganjanje na štetu Mitra Radonjića.

Nije jasno po kojem osnovu je Radonjić novinara Pobjede prijavio za krivično djelo proganjanje - s obzirom na to da su u  tekstovima objavljene informacije iz javno dostupnih baza podataka. Mihailović čak nije stupio ni u kontakt sa Radonjićem. Sa druge strane, Radonjić je jednom pokušao da kontaktira Mihailovića.

Pisanje Pobjede

Pobjeda je još u martu prošle godine pisala o tome da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, kojim je tada rukovodio Milojko Spajić, za pružanje usluge socijalne i dječje zaštite opredijelilo 100.000 eura nevladinoj organizacijai Institut za socijalnu i obrazovnu politiku (ISOP) za projekte kojima se pomaže žrtvama nasilja - SOS telefon i Sklonište za žrtve trgovine ljudima. Tadašnji direktor te NVO Mitar Radonjić je dva puta pravosnažno osuđivan zbog nasilja, a jednom zbog samovlašća.

Prvi put je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, a drugi put na tri mjeseca uz naredbu da kaznu izvrši tako što će je izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.

Prva presuda se odnosi na djelo izvršeno iz 2011. godine kada je ispred jedne osnovne škole sa još jednom osobom protivpravno lišio slobode dvoje maloljetnika. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji.

Presudom iz 2018. godine proglašen je krivim zato što je upotrebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.

Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.

Crna Gora zbog Radonjića nazadovala u izvještaju Stejt departmenta

Pisanje Pobjede potvrdio je čak i američki Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, uz konstataciju da je Crna Gora nazadovala na tom polju, ističući da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država.

Kako se navodi u izvještaju Stejt departmenta objavljenom 16. juna, to zlostavljanje uključivalo je fizičko nasilje nad žrtvama, zastrašivanje i ucjene. Iako je državno tužilaštvo prošlog ljeta pokrenulo istragu protiv Radonjića, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije suspendovalo dozvolu i finansiranje skloništa, već je uputilo dvoje dječjih žrtava i dodjeljivalo sredstva skloništu sve do isteka donacije u decembru 2022. godine, navodi se u izvještaju.

Slučajem osuđivanog nasilnika koji se uz finansiranje državnim novcem „brinuo“ o osjetljivim kategorijama, bavio se u aprilu prošle godine i skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost koji je tada zaključio da je neophodno da se pravilnikom za licenciranje NVO koje pružaju usluge iz oblasti socijalnih servisa uvede provjera kaznene evidencije odgovornih lica.

Tada je ukazano i da se, s obzirom na zabrinjavajuće informacije objavljene u Pobjedi koje su ukazale na opasan sistemski feler, ne mora čekati na izmjene Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti iz kojeg proističe Pravilnik na osnovu kojeg su licencirani pružaoci usluga, već da se na osnovu člana 72 tog zakona usluge socijalne i dječje zaštite mogu obezbijediti i kroz postupak javne nabavke.

Radonjić od starta pritiska Pobjedu

Ovo nije prvi put da Radonjić vrši pritisak na novinare Pobjede. Tako je u martu prošle godine pisao i telefonom kontaktirao  novinarku Pobjede koja je istraživala njegove aktivnosti u NVO sektoru.

Samo sat vremena nakon što je redakcija Pobjede u utorak, 15. marta, poslala pitanja Ministarstvu finansija i socijalnog staranja o tome da li je Mitar Radonjić, koji je pravosnažno osuđivan za nasilništvo, otmicu i samovlašće, adekvatno lice za brigu o žrtvama nasilja i trafikinga - novinarka je dobila poziv i SMS poruku od njega.

- Očekujem da u skladu sa Zakonom, ali i novinarskom etikom kontaktirate i mene prije objavljivanja članka s obzirom da se mnome bavite na čudan način sa tvrdnjama koje nisu istinite - pisalo je u poruci koju je dobila novinarka Pobjede.

Ubrzo je Radonjić pozvao i glavnog urednika Pobjede Draška Đuranovića, pokušavajući da spriječi interesovanje redakcije za sistemski propust institucija, insistirajući na tome da se novinarka bavi njegovim privatnim životom. Tom prilikom, Radonjić nije želio da objasni glavnom i odgovornom uredniku odakle zna za sadržaj mejla koji je upućen Ministarstvu i uopšte za činjenicu da je samo sat vremena prije toga iz redakcije poslat mejl tom resoru, ali je kazao da ima saznanja. Radonjiću je tada rečeno da će ga novinarka kontaktirati prije objave teksta, da će svi profesionalni standardi biti ispoštovani i da će njegova izjava i odgovori na pitanja biti objavljeni.

Novinarka Pobjede je tog 15. marta poslala sedam pitanja Ministarstvu finansija i socijalnog staranja. Među njima nema niti jednog koje se odnosi na privatni život Mitra Radonjića.

Pitanja se odnose na odluku Vlade da dodijeli Radonjićevoj NVO 100.000 eura za projekte SOS telefona (40.000) i Sklonište za žrtve trgovine ljudima (60.000).

Redakcija Pobjede u tom trenutku preduzela je tek prvi korak - slanje pitanja MFFS-u i provjeru informacija koje se tiču licence i uloge tog resora - ali je pritisak na redakciju već počeo pozivima, a dan kasnije objavama i sponzorisanim, odnosno plaćenim tekstovima.

On je tog dana na Fejsbuk stranici svoje NVO, na ličnom sajtu radonjicmitar.me, te u sponzorisanim objavama na društvenim mrežama, a 17. marta i u plaćenom PR tekstu u dnevnoj novini Dan - objavio tekst koji upućuje čitaoce na to da je sve što će u budućnosti pročitati o njemu neistina.

- Dakle, sve ono što u jednom mediju bude objavljeno narednih dana a tiče se mog PRIVATNOG ŽIVOTA je NEISTINA i PODMETAČINA i samo je još jedan u nizu BRUTALNIH napada na mene i Institut na čijem sam čelu i ovim putem im poručujem da se manu ,,ćorava posla“, da se pozabave zakonitošću svog rada i da prestanu da se bave mojim likom i djelom - napisao je Radonjić u svojoj objavi.

Proganjanje u Krivičnom zakoniku

Proganjanje je u članu 168a Krivičnog zakonika definisano:

(1) Ko drugog uporno proganja na način koji može osjetno da ugrozi njegov život, zdravlje, tijelo ili način života, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno prema bivšem bračnom ili vanbračnom drugu, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Kaznom iz stava 2 ovog člana kazniće se učinilac koji djelo učini prema maloljetnom licu, trudnoj ženi ili licu sa invaliditetom.

(4) Ako je djelom iz stava 1 ovog člana izazvana opasnost po život, zdravlje ili tijelo drugog lica ili njemu bliskog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(5) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog člana nastupila smrt drugog lica ili njemu bliskog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

(6) Smatra se da neko uporno proganja drugo lice u smislu ovog člana kad u određenom vremenskom periodu:

1) neovlašćeno prati ili preduzima druge radnje u cilju fizičkog približavanja tom licu;

2) nastoji da uspostavi kontakt sa tim licem protivno njegovoj volji neposredno, preko trećeg lica ili sredstava komunikacije;

3) zloupotrebljava lične podatke tog lica u cilju naručivanja robe ili usluga;

4) prijeti napadom na život, tijelo ili slobodu tog lica ili njemu bliskog lica;

5) preduzima druge slične radnje prema tom licu.