Dok će od cijena goriva u narednom periodu zavisiti i cijena hljeba, ministar tvrdi da su visoke marže i nezasiti apetiti trgovaca za profitom glavni razlozi svakodnevnih poskupljenja.

Iako su cijene žitarica na međunarodnim tržištima u padu poslednjih sedmica, eventualno pojeftinjenje hljeba kod nas nije realno zbog poskupljenja goriva, kažu pekari.

Uprkos tome, trudiće se da i dalje mijese hljeb po istoj cijeni.

Hasan Ramović uz Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda smatra da u ovom momentu neće doći tako brzo do rasta cijena. 

"Mi smo svjesni da je odgovornost na nama pekarima jako velika kada je u pitanju snadbijevanje hljebom. Samo u krajnjim granicama bićemo spremni da sjednemo i sa državom napravimo analizu i dogovorimo veće cijene", istakao je on. 

Za razliku od pekara, trgovci mijenjaju cijene na više i to svakodnevno, tvrde građani koji redovno idu u kupovinu.

"Ukoliko bude drastičnijeg poskupljenja cijena unarednom periodu nafte i naftnih derivata definitivno ćemo ući u razmišjanje da ponovo aktiviramo odluku o smanjenju akciza", dodao je Dajmanović.

Razlog je što su trenutne cijene goriva na nivou prošlogodišnjih kada je država smanjila akcize.

Čak i onda kada je zbog nižih akciza gorivo bilo jeftinije, građani to, kaže ministar, nijesu mogli primijetiti po računima iz prodavnica.

"Glavni uzrok je oligopol koji vlada na tržištugdje četiri maloprodajna lanca pokrivaju 85 odsto potrošnje", naveo je Damjanović. 

Od građana, u javnosti su, kaže ministar, bili glasniji upravo oni kojisu iskoristili krizu za dodatnu zaradu kada je vlada namjeravala da ih zakonomo solidarnom doprinosu obaveže da plate porezna prihode veće od pet miliona.

"Jasno je da je neophodno da ukoliko ova Vlada nastavi svoj posao da se ovaj prijedlog zakona mora aktivirati. Kroz poreske mjere se mora stati na put jednoj politici divljanja cijena", zaključio je Damjanović. 

Zahvaljujući nemoći države da tome stane na put, trgovci zadovoljno trljaju ruke. Ukupni profit pet najvećih trgovačkih lanaca na kraju prošle godine premašio je 19 miliona eura.

Zato je možda jasno zbog čega trgovci mjesecima mudro ćute na naše pozive da objasne zašto plaćamo neke proizvode isto ili skuplje nego građani pojedinih evropskih država.

Izvor: RTCG