Ovaj program nalazi se na javnoj raspravi od 11. avgusta i traje još do petka, a danas će, s početkom od 10 časova, o njemu biti održan okrugli sto u konferencijskoj sali Uprave za statistiku Monstat.

Program zvanične statistike određuje obim ali i metodologije obrade statističkih podataka, i na osnovu njega se prave godišnji planovi. Na osnovu tako dobijenih statističkih podataka o prosječnoj zaradi i inflaciji određuje se iznos rasta penzija, kao i nekih socijalnih primanja. Zbog toga se često otvaraju rasprave u javnosti da li se ti podaci dobijaju na ispravan način.

Podatak o prosječnoj zaradi se sada dobija tako što poslodavci koji imaju više od deset zaposlenih šalju Monstatu podatke o ukupnom bruto i neto iznosu obračunatih zarada i broja radnika na koji se odnose. Monstat te brojeve zatim dijeli i tako dobija prosječnu zaradu.

Međutim, već duže od decenije se planira prelazak na takozvani administrativni način dobijanja podataka o prosječnoj zaradi, na način da se od Uprave prihoda i carina dobija taj podatak na osnovu svih isplaćenih zarada. I u ovom dokumentu, kao i u prethodnim, stoji rečenica: “U narednom periodu sagledaće se mogućnosti prelaska na administrativni izvor za podatke koji se koriste u obračunu prosječnih zarada što će biti definisano godišnjim planom”, međutim to se nikada do sada nije desilo.

Takođe, u programu piše da je “cilj istraživanja o zaradama zaposlenih da se obezbijede pouzdani podaci o veličini, strukturi i kretanju prosječnih zarada - po djelatnostima, za Crnu Goru i po opštinama”. Ovo znači da neće biti promjena ni kod obrade podataka, odnosno da će se i dalje objavljivati samo podaci o prosječnim zaradama po djelatnosti, opštinama i na nivou Crne Gore.

Mnogi zavodi ili instituti za statistiku u regionu i Evropi objavljuju više vrsta prosječnih zarada, kako bi se dobijali jasniji podaci o standardu građana. Na primjer, Zavod za statistiku Srbije objavljuje i podatke o prosječnim zaradama u javnom i privatnom sektoru, iz kojih se vidi da su zarade u javnom sektoru značajno veće i da one povećavaju državni prosjek. To se u Crnoj Gori ne može jasno utvrditi iz onih podataka koji se objavljuju.

U većini drugih zemalja objavljuju se podaci o takozvanoj medijalnoj zaradi, koja pokazuje srednji iznos zarade. Ona se izračunava tako da 50 odsto zaposlenih prima iznos koji je niži od nje, a drugoj polovini je prihod iznad te sume. Kod većine ekonomista se smatra da ona daje tačniji prikaz standarda građana, jer kod izračunavanja prosječne mali broj zaposlenih sa visokim zaradama može značajno povećati prosjek, a da većina zaposlenih ima znatno niža primanja. U Srbiji je na primjer medijalna zarada za oko 100 eura niža od prosječne.

Da li je tako i u Crnoj Gori neće biti jasno ako se zadrže sadašnje metodologije i vrste obračuna prosječne zarade.

Po prvi put će država pokušati da sazna broj onih koji je napuštaju

Program zvanične statistike ne odnosi se samo na Monstat, već i na sve državne institucije iz raznih oblasti koje imaju i objavljuju podatke u okviru svojih redovnih aktivnosti.

Najviše novina odnosi se na podatke koje će ubuduće objavljivati Ministarstvo unutrašnjih poslova i koji će biti probni u 2024. godini. Tako da će se od naredne godine objavljivati statistika sticanja i gubitka državljanstva, korisnika boravišnih dozvola i po prvi put broja odseljenih iz Crne Gore.

“Statistika odseljenih proizvodi podatke o odseljenom stanovništvu iz Crne Gore prema polu, starosti, državljanstvu, mjestu rođenja i državi novog prebivališta. Istraživanje je programom definisano kao probno za sve predviđene godine. Ostavlja se mogućnost da se godišnjim planom promijeni u redovno istraživanje ako se kao probno pokaže uspješno”, navedeno je u dokumentu.

Kao mogući problem kod prikupljanja ovih podataka navedeno je “neodjavljivanje građana prilikom odseljavanja iz Crne Gore što izaziva potcijenjen broj emigranata”.

Probno će se raditi i istraživanje o međunarodnim transakcijama povezanim sa građevinskim uslugama, o trgovinskim kreditima i avansima, cijenama poljoprivrednih proizvoda, repro materijala, sredstava za rad i usluga izvršenih za poljoprivredu, cijene zemljišta i zemljišne rente,...

U 2026. će probno računati “troškove rada po satu”

Mnoge institucije statistike u drugim državama objavljuju i indeks troškova rada, koji obuhvata sve troške u vezi sa radnom snagom koju ima poslodavac a koriste se u ekonomskim analizama, kao i pregovorima socijalnih partnera o iznosima zarada.

Ovaj program predviđa da će Crna Gora ovu vrstu istraživanja probno sprovesti 2026. godine.

“Troškovi rada po satu su važan faktor u analizi kratkoročnog i srednjoročnog ekonomskog razvoja. Indeks troškova rada je jedan od glavnih evropskih ekonomskih indikatora. Tromjesečni indeks troškova rada mjeri kratkoročne trendove u ‘prosječnim troškovima rada zaposlenih’, koji su definisani kao (ukupni) troškovi rada podijeljeni s odgovarajućim brojem sati rada u navedenom tromjesečju”, navedeno je u obrazloženju iz nacrta programa.

Kao mogući problemi u sprovođenju ovog istraživanja navode se nedostatak administrativnih kapaciteta i nedovoljna razvijenost podataka za časove rada.

Izvor Vijesti