Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 11. juna, a Vlada još nije formirana. Taj proces može da traje sve do 10. novembra i političke partije koje će participirati u izvršnoj vlasti smatraju da "nije šećer u vodu" i da ima vremena za to. Međutim, nema vremena za proceduralne radnje u Skupštini. Nije završena konstitutivna sjednica i nije izabran predsjednik parlamenta, iako je već dogovoreno da to bude lider Demokrata Aleksa Bečić.

Brojni poslanici podnose ostavke zbog nespojivosti funkcija jer bi se u suprotnom našli na udaru zakona.

U skladu sa članovima 12 i 13 Zakona o sprečavanju korupcije, poslanici koji već vrše neku javnu funkciju imaju obavezu da u roku od 30 dana podnesu ostavke na jednu od funkcija koje obavljaju. Ti rokovi su odavno istekli i neki poslanici su sada u sukobu sa zakonom.

Iz Agencije za sprečavanje korupcije su saopštili da će, na temelju svojih zakonskih ovlašćenja, pokretati postupke protiv svih poslanika iz aktuelnog saziva Skupštine koji ne izvrše svoju zakonsku dužnost.

Ni oni koji su podnijeli ostavke nisu završili posao. Naime, Državna izborna komisija treba da obavijesti Administrativni odbor Skupštine o poslanicima koji zamjenjuju stranačke kolege koje su podnijele ostavke. Administrativni odbor, međutim, nije izabran. To znači da će poslanici koji su podnijeli ostavke morati da dođu na plenum na kojem se bira Administrativni odbor da glasaju, pa tek onda da im budu konstatovane ostavke. Međutim, samim dolaskom na plenum krše zakon.

I to nije sve jer izgleda da se ulazi i u zonu kršenja Ustava.

Član 90 Ustava Crne Gore precizira da Skupština radi na redovnim i vanrednim zasjedanjima.

– Redovno zasjedanje održava se dva puta godišnje. Prvo redovno zasjedanje počinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula, a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra – piše u članu 90.

Sada smo u situaciji da nema ko da zakaže redovno zasjedanje, koje treba da počne 2. oktobra, pošto je prvi dan oktobra nedjelja. To treba da uradi predsjednik parlamenta, ali je u ovom trenutku neizvjesno kada ćemo ga dobiti.

Televizija "Vijesti" je objavila nezvaničnu informaciju da je lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić saopštio svojim stranačkim kolegama da neće dozvoliti da presudan glas za izbor predsjednika Skupštine obezbijedi bilo ko sa liste koju je predvodila Demokratska partija socijalista, jer je to, kako je istakao, politika koja je poražena na izborima. Aludirajući na poslanika Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmeda Zenku, Bečić je, prema informacijama TV "Vijesti", naglasio da ne želi da vjeruje da je moguće da od bilo kojeg poslanika sa liste koju je predvodio DPS zavisi parlamentarna većina ili izvršna vlast.

Zbog svega ovoga neko mora shvatiti da je ipak "šećer u vodu" i da dolazimo do totalnog institucionalnog kolapsa, pa čak i do toga da zbog nefunkcionisanja parlamenta predsjednik može da raspusti 28. saziv Skupštine i raspiše nove izbore. U ovom trenutku je jasno da bez Alekse Bečića kao predsjednika parlamenta nema ni Milojka Spajića kao predsjednika Vlade.

Da li će GP URA glasati za predsjednka iz Demokratske Crne Gore?

U partijama koje će konstituisati buduću vladu misle da će mnogo toga za njih odraditi i opozicija. Tako se već govori da će za nedostajućeg sudiju Ustavnog suda, Sudski i Tužilački savjet, te za tzv. evropske zakone glasati i bivši DF, URA ili DPS...

U političkim kuloarima se spekuliše da će poslanici GP URA sigurno podržati izbor Alekse Bečića za predsjednika Skupštine. No, da li će stvarno biti tako? Ovu informaciju je juče bilo nemoguće provjeriti u partiji Dritana Abazovića. Neki su nezvanično kazali da nisu kompetentni da to saopšte, ali uz sugestivno pitanje da li GP URA treba da glasa za kandidata partije koja je samo dan poslije izbora izašla iz koalicije s njima kako bi ušla u Vladu sa PES-om.

Možda je ovo pitanje samo retoričko, a možda i suštinsko. Sve u svemu, izgleda da nije nimalo lako doći do većinske podrške u Skupštini.