Međutim, nedavno je prijetnja od globalnog demografskog kraha postala predmet pažnje i u Silicijumskoj dolini. Ilon Mask, koji ima devetoro djece, kazao je da je demografski pad "mnogo veći rizik za civilizaciju od globalnog zagrijevanja".

U Evropi, političke napore za povećanje nataliteta predvodi mađarski premijer Viktor Orban, a ove nedjelje njegova populistička vlada domaćin je raznovrsnog skupa desničara na petom Demografskom samitu u Budimpešti.

Danas će se politički lideri, jevanđelisti i ugledni akademici - uključujući konzervativnog kanadskog psihologa Džordana Pitersona, italijansku desničarsku premijerku Đorđu Meloni, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i bugarskog predsjednika Rumena Radeva - okupiti kako bi tokom dva dana razgovarali o tome kako da podstaknu Evropljane da imaju više djece.

To je delikatna tema. Istraživanja pokazuju da i muškarci i žene u Evropi žele da imaju više djece. Populacija koja brzo stara, takođe, predstavlja dodatni teret za penzioni sistem. Istovremeno, priča o politikama za podsticaj ženama da imaju više djece neprijatno podsjeća na distopiju u stilu "Sluškinjine priče".

Orban je ranije izazvao skandal kada je kazao da niska stopa nataliteta i imigracija vode Evropu u civilizacijsko samoubistvo, aludirajući na ekstremno desničarsku teoriju "velike zamjene" prema kojoj će bijelu populaciju zamijeniti ljudi koji nijesu bijelci.

U svakom slučaju, učesnici samita imaju dosta tema za razgovor - između ostalog i o tome zašto je sve što su do sada pokušali bilo uzalud.

Višegradski novac za djecu

Mađarska prednjači kada je u pitanju ulaganje u politike za podsticaj nataliteta. Vlada troši oko pet odsto svog BDP-a pokušavajući da poveća stopu nataliteta.

Prvo tu su poreske olakšice: žene koje imaju četvoro ili više djece doživotno su oslobođene plaćanja poreza.

Tu su i direktni krediti u iznosu od 36.000 dolara, koji se otpisuju parovima sa najmanje troje djece. Parovi sa djecom koji prvi put kupuju kuću dobijaju finansijsku pomoć (35.000 eura). Postoje čak i klinike za plodnost u vlasništvu vlade.

Stopa nataliteta u Mađarskoj je porasla tokom protekle decenije, sa nivoa od 1,2 rođenja po ženi, što je bilo najniže u EU, na sadašnjih 1,6, što je i dalje daleko od samoodrživosti.

Orban nije jedini desničar u Višegradskoj grupi zainteresovan za podsticanje rađanja.

Poljska je 2016. pokrenula svoj program "500 plus". Roditelji dobijaju oko 120 eura mjesečno za svako dijete poslije prvog. Nakon uvođenja programa došlo je do blagog povećanja stope nataliteta, ali je ove godine stopa nataliteta dostigla najniži nivo od Drugog svjetskog rata.

Skandinavska socijalna demografija

Dok su višegradske zemlje fokusirane na poreske olakšice i davanje gotovine, Skandinavci su primijenili drugačiji pristup. Ove zemlje žele da olakšaju ženama da rađaju i da pritom imaju karijeru.

Oni su uložili značajna sredstva u oblast predškolskog obrazovanja, kako bi djeca mogla da budu zbrinuta dok oba roditelja rade. Subvencionisani vrtići sa ograničenim troškovima znače da u Švedskoj porodice plaćaju samo 11 odsto troškova za mjesto u vrtiću, što su najniže naknade u razvijenom svijetu. U Švedskoj, Norveškoj i Danskoj, više od polovine djece mlađe od dvije godine upisano je u vrtiće, što je znatno iznad prosjeka EU koji iznosi oko 30 odsto.

Porođajno odsustvo je takođe velikodušno, i osmišljeno da podstiče očeve da idu na odsustvo. U Švedskoj oba roditelja dobijaju osam mjeseci odsustva. U Finskoj, roditelji dobijaju skoro sedam mjeseci, dok u Danskoj roditelji dobijaju 52 nedjelje plaćenog odsustva zajedno, što može biti produženo.

Rezultat? Prije deset godina, Švedska je zabilježila stopu nataliteta od 1,9, ali je od tada opala na 1,7, koliko iznosi i u Danskoj. U međuvremenu, Finska ima stopu nataliteta od 1,5 djece po ženi.

Mediteranski problem

U ironičnom obrtu, imajući u vidu poznatu averziju Katoličke crkve prema kontracepciji, jug Evrope ima najniže stope nataliteta na kontinentu. Italija bilježi tek 1,3 rođenja po ženi, dok je Španija još niža sa 1,2.

To je posljedica nekoliko različitih faktora. Kulturološki, mladi odrasli ljudi sve kasnije napuštaju roditeljske domove, što je trend koji pogoršavaju ekonomska kriza i visoke stope nezaposlenosti među mladim ljudima. To znači da žene sve kasnije dobijaju prvo dijete: u prosjeku u 21. godini. Usljed nedostatka snažnog sistema socijalne zaštite roditelji moraju da se oslanjaju na babe i djedove ili su prepušteni sami sebi. Nedostatak vrtića otežava porodicama da usklade rad i brigu o djeci.

Italija je žustro krenula u izgradnju obdaništa zahvaljujući stredstvima EU, ali će biti potrebne godine da se procijeni da li će to dati rezultate.

Živjela Francuska!

Francuska je na prvom mjestu po stopi nataliteta u EU. Sa stopom rađanja od 1,8 ta zemlja nije dostigla nivo potreban za smjenu generacija, ali mu je najbliža. Do 2045. godine očekuje se da će broj stanovnika Francuske premašiti populaciju Njemačke.

Kao i druge zemlje, Francuska ima novčane subvencije za porodice sa djecom. Isplate počinju sa drugim djetetom, ali se zapravo više nego udvostručuju sa trećim djetetom. Porodice sa troje ili više djece takođe imaju koristi od statusa "famille nombreuse" (velike porodice), koji donosi beneficije kao što su popusti za putovanje željeznicom. Isplata penzija se takođe povećava za 10 posto za roditelje sa troje ili više djece.

Ništa od toga se bitno ne razlikuje od onoga što rade i druge zemlje, tako da uspjeh Francuza donekle ostaje misterija. Međutim, ako Orban zaista želi da riješi problem pada nataliteta, onda mu je bolje da se ugleda na sekularnu Francusku nego na ultrakatoličku Poljsku.

Izvor Vijesti