Prema istim informacijama, iako ne postoji zakonska mogućnost da se bilo ko prisili na to i uprkos tome što rezultati detektora laži nijesu dokaz na sudu, istražiteljima je ta činjenica indikativna i ne odbacuju je olako, već će se baviti njome.

Zvaničnu potvrdu te informacije juče nije bilo moguće dobiti u Upravi policije i podgoričkom Osnovnom državnom tužillaštvu.

Rukovodilac tog tužilaštva, tužilac Duško Milanović, ponovio je da se neće oglašavati do okončanja istrage.

“Vijesti” saznaju da tužilačko-policijska istraga ide u više pravaca, a jedan je fokusiran i na provjeravanje činovinika Višeg suda koji su boravili ili mogli da borave u depou tog suda.

Da je neko preturao dokaze za najznačajnije sudske postupke, otkriveno je 11. septembra ujutro.

U prvim satima, dok je još trajao uviđaj u obijenom depou i popis spisa i dokaza, otkriveno je da su lopovi u depo ušli podzemnim prolazom, koji su prokopali. Nakon toga pronađen je i stan do kog vodi tunel ispod zgrade Višeg suda.

Narednih dana pronađen je kombi koji su koristili rudari mafije, a potom i stan na Zabjelu koji im je služio kao baza.

Utvrđeno je da je u akciji obijanja sudskog depoa učestvovalo najmanje šest osoba i da nijesu crnogorski državljani.

Jedan od sagovornika iz istrage kazao je da činjenica da depo nije obezbijeđen video-nadzorom, kao ni hodnik koji vodi do njega, istražiteljima otežava posao da utvrde da li je i ko, dok je trajala “akcija” obijanja, davao podršku iznutra.

Upravo zbog toga više službenika tog suda samovoljno je tražilo i prošlo poligrafsko testiranje, ali ne i njihov kolega, koji je ujedno i jedan od najbližih Savićevih saradnika.

U prvim danima istrage “Vijestima” je rečeno da će inspektori poligraf ponuditi svim zaposlenima u zgradi Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda koji bi mogli imati saznanja o zbivanjima u depou.

ISTRAGA

Policija i tužilaštvo juče su pokušavali da utvrde da li je A. M. ženska osoba koja je iznajmila stan u centru, iz kog je kopan tunel do depoa.

Takođe, tragali su za onima koji su mafiji ustupili plan glavnog grada, uputili ih u detalje podzemne infrastrukture Podgorice i dali im konkretne instrukcije, nakon što je jasno da su kopali po utvrđenim kotama, bez oštećenja elektro, vodovodne, telefonske mreže...

Policija raspolaže određenim video-zapisima na kojima se vide osumnjičeni, a “Vijesti” su u posjedu dvije fotografije - žene i muškarca, navodnih članova kriminalne grupe koja je provalila u sudski depo, odakle su ukradeni dokazi iz više predmeta.

Podzemni tunel dug bar 30 metara, iskopan je od stana u suterenu u Njegoševoj ulici broj 12, do sudskog depoa. Nadležni tvrde da je barem šest osoba učestvovalo u nesvakidašnjoj akciji mafije, kao i da je iz zgrade suda odneseno 19 komada vatrenog oružja...

ŠTA JE BILO U DEPOU?

Da li će popis pokazati šta je ukradeno iz depoa Višeg suda nije najjasnije, jer se, navodno, ne zna precizno ni šta je bilo u njemu.

“Da bismo sa sigurnošću mogli da tvrdimo koji su dokazi nestali prilikom ove krađe morao bi da postoji komisijski zapisnik o dokazima koji su postojali prije krađe. Koliko znam to nije praksa u sudovima i to ne postoji, tako da se ne može sa sigurnošću tvrditi da li je neki dokaz uktaden sada ili prije pola godine, ili godinu, ili tri mjeseca i od strane kog lica je otuđen taj dokaz, u slučaju da je otuđen”, kazao je za “Vijesti” advokat Željko Đukanović.

Odgovarajući na pitanje smatra li neophodnim da popisu prisustvuje komisija u kom će biti predstavnici tužilaštva i Advokatske komore, rekao je da bi tužilac morao biti u komisiji.

“Što se tiče komisije, s obzirom da je tužilac najpozvaniji, kao lice koje vrši istragu i prikuplja dokaze, u njoj bi morao biti neko iz tužilaštva prisutan prilikom komisijskog zapisa, odnosno utvrđivanja koji su dokazi i iz kojih predmeta nestali, kako bismo što prije dobili cjelovitu sliku o tome kakve posljedice ovo može imati na određene krivične postupke i lica koja se nalaze u njima”.

Đukanović: Rano je govoriti o posljedicama

Advokat Željko Đukanović ocijenio je da je preuranjeno govoriti o značaju i reperkusijama koje će imati nestali dokazi iz depoa Višeg suda, objasnivši da često u krivičnim postupcima, u odnosu na druge dokaze, određeni materijalni dokaz i nema toliku važnost da bi opredijelio sami tok i ishod krivičnog postupka.

“Što u prenosnom znači da, ukoliko postoje drugi dokazi, koji nisu ukradeni, koji egzistiraju u spisima, mogu biti opredjeljujući po pitanju krivice određenog lica u krivičnom postupku”, kazao je on.

Istakao je da se, tek nakon što komisija utvrdi koji su dokazi nestali i iz kojih predmeta, a što će biti vrlo kompleksan posao koji može potrajati mjesecima, može sa izvjesnošću reći kako i u kojoj mjeri će nestali dokazi imati posljedice po sami tok i ishod određenog krivičnog postupka.

“Jedini ko je pozvan da da kompetentno mišljenje jeste postupajući sudija ili sudsko vijeće u konkretnom predmetu”, rekao je on.

Đukanović dodaje da nije manje važna činjenica da li se neki od nestalih dokaza može pribaviti, i potencira značaj mogućnosti da su neki dokazi kontaminirani.

“Recimo da na određenom oružju - pušci ili pištolju, ukoliko postoji nečiji biološki trag, DNK trag neke osobe, otisak prstiju ili slično, može biti da je namjerno kontaminiran DNK ili otiskom druge osobe, što će umnogome usložiti proceduru i sami tok krivičnog postupka”.