Pomenuta hladnjača preuređena je u veleprodajni objekat jednog od poznatih crnogorskih trgovinskih lanaca.

"Tada je stavljena stavljena tačka na beransku AD Hladnjaču. Prije toga ona je bila u potpunoj funkciji i u njoj su lagerovani borovnica i šumsko voće. Takve i tolike hladnjače više nema nigdje na sjeveru“, kaže jedan od bivših radnika za Portal RTCG.

On objašnjava da je beranska hladnjača radila po starom sistemu koji je bilo lako preurediti i prepraviti, ali da nekom to očigledno nije bilo u interesu.

"To više niko ne može da razumije i zna. Da li je zgrada prodata ili je samo ustupljena i izdata za kiriju. Hladnjača je, uglavnom, uništena, a objekat preuređen u trgovinski centar“, kaže taj sagovornik.

Prema njegovim riječima. takve hladnjače i tolikih kapaciteta postoje u svim razvijenim državama.

U njima se tržišni viškovi mogu čuvati godinama, dok ne dostignu povoljnu cijenu na tržištu.

"Upravo u ovoj hladnjači, prije raspada preduzeća Agropolimlje, u okviru kojeg je radila, godinama su čuvane velike količine kleke. Neko je tu ostavio i stajala je ko zna koliko. Onda se jedne godine pojavila nestašica kleke, od koje se pravi neko specijalno ulje koje se koristi u avioindustriji. Od novca za koji smo prodali kleku, svi radnici su dobili sve dužne palte", prisjeća se ovaj bivši službenik Agropolimlja.

Beranska Hladnjača se, ipak, još uvijek vodi u registru Centralne depozitarne agencije pod nazivom Hladnjača AD Berane.

Nije Hladnjača jedino nepostojeće preduzeće u Centralnoj depozitarnoj agenciji kada se radi o Beranama, i o tome je naš portal ranije pisao.

Kao segmenti nekadašnjeg velikog poljoprivrednog preduzeća Agropolimlja i drugih beranskih kompanija, u CDA, iako odavno ne postoje, još uvijek se vode firme Maloprodaja AD Berane, pekara Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane, Ugostiteljsko preduzeće Stadion DD Berane, Uslužni servis AD Berane.

Nijedna od njih odavno ne postoji, dok se imena manjinskih akcionara, od kojih su neki među deset najvećih, provlače u registru kroz nazive ovih, takoreći, fantomskih kompanija.

Beranska kompanija u oblasti agroprivrede Agropolimlje, koja je formirana daleke 1963. godine kao dio Agrokombinata 13. jul, odlukom Skupštine akcionara od 24. juna 1998. godine, podijeljena je na deset novih pravnih subjekata, odnosno akcionarskih društava.

Tada su kola krenula niz brdo, a tako usitnjene kćerke-firme lako su postale plijen raznoraznih tajkuna, od Berana do Podgorice.

Nekadašnji radnici navode da su, kao akcionari, grubo oštećeni na način što im je prilikom diobnog bilansa preduzeća uskraćeno pravo na dio svojine koja je pripadala nekadašnjem preduzeću „Agro-poplimlje“.

Kažu i da postoje osnovane sumnje da se u ovom slučaju radi o organizovanom kriminalu i da akteri tih radnji godinama ostaju ne¬kažnjeni, zbog čega su podnijeli krivičnu prijavu koja je iz Osnovnog državnog tužilaštva proslijeđena u Specijalno državno tužilaštvo.

"Na osnovu postojećih dokaza, jasno se može zaključiti da su pojedinci ostvarili dobit od imovine koja je pripadala našem preduzeću. Ta¬ko i dan-danas ti tajkuni uništavaju imovinu i ruše objekte u kojima smo nekada radili, i umjesto njih, na očigled svih, podižu zgrade i tako uvećava-ju svo¬je bogatstvo”, pričaju akcionari.

Nakon što je 1998. godine rasparčano na deset novih firmi, sva imovina dotadašnjeg DD „Agropolimlja” Berane, koja je podijeljena između akcionarskih društava, procijenjena je, tako da je utvrđen akcionarski kapital zaposlenih i fondova. Zatim su sva nova akcionarska društva formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore.

Bivši akcionari tvrde da su nakon toga direktori akcionarskih društava pribjegli nezakonitim radnjama.

"Direktori akcionarskih društ¬va su, protivno odredbama Zakona o privrednim društvima, zaobilazeći skupštine akcionarskih društava 10. 3. 2004. godine, sačinili aneks diobnog ugovora od 23. 9. 2002. godine, kojim su navodno njihova akcionarska društva poljoprivredno zemljište i šumarske komplekse ustupili u svojinu AD Poljoprivredi i šumarstvu Berane”, pričaju akcionari.

Oni objašnjavaju da je taj aneks ugovora ovjeren kod Osnovnog suda u Beranama 10.marta 2004. godine.

Oni tvrde i da su pojedini biznismeni poslednjih godina vrijednu nepokretnu imovinu, vlasništvo akcionara, bivših radnika DD „Agropolimlja“ Berane, na svoju ruku prodavali raznim kupcima, a da su novac od prodatih nepokretnosti zadržavali isključivo za sebe.

"Nadamo se da se postupak ispitivanja i saslušavanja aktera ove najveće pljačke u oblasti poljoprivrede u Beranama, U specijalnom državnom tužilaštvu neće završiti na tome, i da ćemo imati epilog i konačan rasplet o odgovore na to ko je sve učestvovao u pljačkanju Agropolimlja. Taj prostor je sada ruglo grada sa ruševinama koje privatnici rasprodaju na najatraktivnijem mjestu u gradu. Odmah tu gdje je na mjestu nekadašnje Hladnjače, nikao hypermarket. O šumskim prostranstvima, livadama i poljoprivrednim površinama da i ne govorimo”, kaže ovaj bivši radnik Agropolimlja.

Većina radnika nekadašnjeg Agropolimlja smatraju da SDT treba da ispita kretanje novca i za šta je utrošen, tim prije jer AD "Poljoprivreda i šumarstvo“, Maloprodaja AD Berane, pekara Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane, Ugostiteljsko preduzeće Stadion DD Berane, Uslužni servis AD Berane, formalno postoji samo na papiru svih ovih godina.

Izvor: RTCG