To je nedavno potvrdila i odlazeća ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, kada je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji u Plavu govorila o problemima upravljanja čvrstim otpadom, i to povodom obilježavanja 32. godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.

"Upravljanje otpadom je izazovno pitanje, a mi smo negdje na početku rješavanja tog problema. I mi smo toga svjesni. Zato mislim da će naredne godine najviše obilježiti upravo aktivnosti koje se odnose na ovu oblast. Mi smo uspjeli da dođemo do zakonskog rješenja, dobili smo zeleno svjetlo za Zakon o upravljanju otpadom, i vjerujem da će onog trenutka kad bude usvojen u Skupštini i kad počne njegova primjena trajno promijeniti ekološku slika Crne Gore", kazala je Novaković Đurović.

U preporukama Evropske unije za zaštitu životne sredine izričito je traženo da se odustane od dosadašnjeg načina odlaganja otpada u Crnoj Gori, uz napomenu da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu. U tim preporukama naznačeno je i da se moraju graditi regionalne deponije i u okviru njih reciklažni centar, gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović tvrdi da naznačene preporuke postoje samo na papiru i da je upravljanje čvrstim otpadom veliki problem za sjever Crne Gore.

"Upravljanje otpadom je crna ekološka tačka na sjeveru Crne Gore. Jedna država koja je sebe prije 32 godine proglasila ekološkom nije uredila tu oblast. Ta oblast se ne može rješavati samo na lokalnom nivou. Naravno da lokalne samouprave moraju imati veliku odgovornost, ali je potrebna simbioza svih faktora – države, lokalne samouprave civilnih aktivista i svih ostaloh građana, kako bi se ovo pitanje riješilo na odgovarajući način", istakao je Canović.

Iako je još 2010. godine, između deset ponuđenih, lokacija Vasove vode kod Berana bila određena za izgradnju regionalne sanitarne deponije i reciklažnog centra za nekoliko opština, do realizacije tog projekta nije došlo. To se nije desilo, bez obzira što je za ove namjene, uz izradu projektne dokumentacije potrošeno preko milion i po eura. Takvom rješenju protivili su se mještani Beransela, kao i brojni ekološki aktivisti, ističući da su Vasove vode, zbog niza ograničavajućih faktora, krajnje neprihvatljivo mjesto za naznačenu namjenu. Nakon upornih protesta mještana i promjene lokalne vlasti u Beranama, 2014. godine je saopšteno da se odustaje od tog projekta i da se na pomenutoj lokaciji više neće istovariti nijedan kamion otpada. Od tada pa do danas nije definisana nijedna druga lokacija za izgradnju regionalne deponije.

"Poslije dešavanja na Vasovim vodama, pronađeno je alternativno rješenje za odlaganje smeća. Iznad sela Rujište došli smo do lokacije za tu namjenu. Međutim, to je samo privremeno rješenje, jer se problem odlaganja komunalnog otpada može riješiti trajno i na pravi način jedino ako se izgrade regionalna sanitarna deponija i reciklažni centar za nekoliko opština", saopštili su iz Opštine Berane.

I iz opština Rožaje, Andrijevica, Plav i Gusinje potvrđuju da se i tamo otpad skladišti na improvizovanim deponijama.

Smeće iz "Petnjice" putuje za Rožaje

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović kaže da se, zbog nepostojanja odgovarajuće zakonske regulative, smeće sa prostora Bihora transportuje za Rožaje.

"Sve smo pokušali kako bismo na području Petnjice pronašli mjesto gdje bi se deponovao komunalni otpad do eventualne izgradnje regionalne sanitarne deponije, o kojoj se priča godinama. Definisali smo više lokacija i uključili stručna lica sa strane da nam pruže ruku pomoći. Ali, svuda smo nailazili na otpor građana. Zato smo prinuđeni da, u skladu sa postignutim dogovorom, otpad transportujemo u Rožaje, odosno na mjesto gdje se nalazi tamošnja deponija, koja, takođe, nije adekvatno uređena. Na potezu je država, koja mora da donese zakonsko rješenje na osnovu kojeg će se doći do odgovarajuće lokacije za deponovanje otpada iz čitavog sjevernog regiona", istakao je Agović.