Migracije stanovništva predstavljaju kompleksnu društvenu pojavu, koja uz prirodni priraštaj utiče na razmještaj stanovništva i populacionu dinamiku nekog prostora, te je Brajušković Popović stava da pokretanje javne debate o toj tematici treba da dolazi sa najviših državnih adresa koje će taj proces kontrolisati u najširem mogućem značenju.

“Vrijeme u kojem živimo teoretičari nazivaju dobom migracija. To moramo posmatrati sa aspekta procesa globalizacije, razvoja saobraćaja, svjetskog tržišta i digitalnih tehnologija. Sa druge strane tu su i migracije koje su, kao ove prema Crnoj Gori, uzrokovane ratnim sukobima i poremećajima na tržištu rada”, navodi Brajušković Popović u razgovoru za Dnevno.me.

A to da je u junu, prema zvaničnim podacima, boravilo oko 100 000 stranaca u Crnoj Gori je podatak koji govori sam za sebe i jasno upućuje na značaj za državu u kojoj živi više od 600 000 stanovnika, kaže Brajušković Popović.

Portal Dnevno zatražio je je od Ministarstva unutrašnjih poslova najnovije podatke o broju stranih državljana u Crnoj Gori, ali odgovore na pitanja koja smo poslali 29.avgusta, uprkos insistiranju, još nijesmo dobili.

Prije desetak dana, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da otkako smo odobrili sankcije i otvorili granice za izbjeglice, skoro deset odsto naše populacije trenutno čine ukrajinske izbjeglice. U svakom slučaju podatak koji je nepotpun.

Koliko stranaca zapravo živi u Crnoj Gori pokazaće popis stanovništva, koji će obuhvatiti sve strance koji žive u našoj državi duže od godinu, ili se u momentu popisivanja izjašnjavaju da namjeravaju da ostanu duže od godinu u našoj državi. Prema riječima Brajušković Popović, popis će pokazati i kakve su njihove biološke i socio-ekonomske strukture, čime će njihov uticaj na demografsku sliku Crne Gore postati mnogo jasniji.

“ Da bi, međutim, govorili o njihovom uticaju na demografsku sliku Crne Gore, važno bi bilo da raspolažemo podacima koliko namjeravaju da se zadrže u našoj državi, kakva je njihova starosna, polna, obrazovna struktura, kakvim vještinama raspolažu, kakvo je njihovo imovinsko stanje i slično”, kaže Brajušković Popović.

Njihov uticaj na demografsku sliku Crne Gore je, tvrdi demografkinja, dvojak sa aspekta vremena. I to: trenutan – mijenja se broj i struktura stanovništva, ali i dugoračan jer će njihove biološke strukture uticati na stope nataliteta i mortaliteta u budućnosti.

“Ako pođemo od činjenice da u migracijama, ipak, najčešće učestvuju mladi ljudi, onda nepovoljnoj demografskoj situaciji u Crnoj Gori sa aspekta negativnog prirodnog priraštaja itekako pogoduje dolazak mladih ljudi što bi se moglo pozitivno odraziti na prirodni priraštaj naše države”, objašnjava Brajušković Popović.

Otkako je prvi put zabilježen negativni prirodni priraštaj 2020. podaci za prvih pet mjeseci ove godine pokazali su da je 50 ljudi više rođeno nego što je umrlo, a naša sagovornica vjeruje da razlog za to treba potražiti upravo u velikom broju doseljenih u našu državu, uz napomenu da je njihov uticaj na demografsku sliku Crne Gore već postao vidljiv.

“Svjedoci smo da je, usljed dolaska velikog broja stranaca dobre kupovne moći, došlo do naglog skoka cijena nekretnina, i za kupovinu i za izdavanje što se negativno odrazilo na životni standard naših građana”, ističe Brajušković Popović.

Podsjeća da su posljedice migracija demografske, ali i ekonomske, socijalne, političke i druge.

Imajući u vidu i činjenicu da je Crnu Goru decenijama karakterisao negativan migracioni saldo, sadašnje imigracije bi se mogle i pozitivno odraziti na migracioni bilans Crne Gore.

“Ovu situaciju treba mudro da iskoristimo, jer se sada dešava upravo suprotno od onoga što se nama dešavalo godinama – odlazak mladih, obrazovanih, stručnih ljudi, a sada takve strukture stanovništva dolaze kod nas”, smatra Brajušković Popović.

Napominje da doseljenici sa sobom donose i izmjene u funkionisanju institucija.

“Recimo, ne znamo koliko od ovog broja ljudi čine djeca, na koji način se nastavlja i reguliše njihovo obrazovanje u našoj državi, da li imamo uslove za to, i kada je u pitanju kadar i kada su upitanju prostorni kapaciteti, kako se to održava na našu djecu… Isto važi i za zdravstveni sistem, tržište rada i formiranje cijena”, ističe demografkinja u razgovoru za naš portal.

Migracije su, zaključuje ona, fenomen koji se nikada ne može do kraja predvijeti, pa politike upravljanja tom pojavom moraju biti prilagođene aktuelnom društveno- istorijskom trenutku.

Izvor:dnevno.me