Po njegovim riječima, veći broj turista, a naročito noćenja, je „vještački“ stvoren statistički podatak koji je posljedica kako otvorenosti države za dugotrajne dolaske iz pojedinih zemalja, tako i zastarjele metodologije.

Nedostaci praćenja trendova

– Upravo analiza pokazatelja o broju dolazaka u smještajne kapacitete jasno ukazuje na sve nedostatke u praćenju turističkih trendova naše zemlje. Detaljnom analizom strukture gostiju u privatnom-individualnom smještaju, jasno je uočljivo nesrazmjerno povećanje broja dolazaka i ostvarenih noćenja ruskih turista u prvoj polovini godine u odnosu na isti period proteklih pet godina (od 2017. do 2022). Ni u godinama najbolje posjećenosti ruskih turista, ta brojka u prvoj polovini godine nije bila ni blizu onoj koja je ostvarena u 2023 – kaže Golubović.

Kao primjer navodi da je 2017. i 2018. godine ukupan broj noćenja ruskih turista u prvih šest mjeseci bio manji nego tokom jula. Slično je bilo i 2019. godine, kada je zbir njihovih dolazaka u prvih pola godine bio 30 veći nego tokom sedmog mjeseca. Ove godine, riječ je o značajnoj disproporciji – razlici od 400 odsto u korist prvih šest mjeseci naspram jula.

– Usljed nedostatka direktnih avio-linija, nepostojanja turoperatora koji rade organizovan dolazak gostiju sa ruskog tržišta, te bilo kakvih marketinških aktivnosti koje je kao država trebalo da odradimo da bi animirali i doveli turiste s ovog tržišta, postavlja se pitanje kako i zbog čega imamo ovoliko uvećanje? Kako to da su u privatnom smještaju za prvih šest mjeseci ,,turisti“ iz Rusije ostvarili 1,8 miliona noćenja, što je 50 odsto ukupno ostvarenog broja svih noćenja u privatnom smještaju. Takođe, prosječan broj dana koji ,,turista“ iz Rusije ostvari u privatnom smještaju je 17,1, dok je rekordne 2019. to bilo 9,9 dana - dodaje Golubović.

U prilog tome, ističe da su se ruski turisti u hotelima, hostelima i rizortima prosječno zadržavali 3,3 dana, te da su po broju dolazaka i ostvarenih noćenja u kolektivnom smještaju tek na 12. mjestu – u poređenju sa ubjedljivim „vođstvom“ za privatni smještaj.

– Jedino logično objašnjenje jeste da su to, zapravo, ljudi koji su usljed rata između Ukrajine i Rusije prešli da žive u našu zemlju, pritom se prijavljujući u turističkim info-punktovima, gdje plaćaju boravišnu taksu i tako ušli u statistiku koja se tiče turizma, broja ostvarenih dolazaka i noćenja. Interesantan je i podatak da se broj noćenja turskih turista u privatnom smještaju uvećao za čak 350 odsto u odnosu na 2019. godinu - dodaje on.

Višestruka ,,zabuna“

Treba ukazati na činjenicu da zakoni već više od deset godina omogućavaju državljanima Rusije, Ukrajine i Bjelorusije da kao turisti borave u Crnoj Gori tokom cijele godine, a da pritom ne moraju da se prijavljuju za privremeni ili stalni boravak. Sve što je potrebno jeste da na svakih 30 dana napuste Crnu Goru na (najmanje) pola dana i prijave se kao turisti kada ponovo uđu u našu zemlju.

Zbog ovakvih pravila, ali i zastarjele metodologije i neažurirane statistike na državnom nivou, mnogi izuzetni podaci ove godine su posljedica višestruke „zabune“.

– Zahvaljujući postojećoj metodologiji, definitivno nemamo jasnu sliku o broju dolazaka i ostvarenom broju noćenja turista. Sadašnji način prikupljanja ne daje relevantnu sliku kada su u pitanju turizam i statistika koja se za njega vezuje – navodi direktor CIRT-a.

Golubović očekuje da će kolektivni smještaj u postsezoni imati jednako dobre pokazatelje i popunjenost kao što je to do sada bio slučaj.

- Međutim, privatni smještaj je taj koji je ‘zakazao’ i koji ipak neće uspjeti da zahvaljujući postsezoni nadomjesti relativno loš period takozvanog špica sezone. Prema nekim procjenama i izjavama koje smo imali prilike da čujemo, popunjenost u privatnom smještaju bila je 30 odsto slabija u odnosu na 2022. godinu - rekao je on.

Kao primjer navodi da je budvanska opština, koja ima najviše registrovanih smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, od 2018. do 2022. godine ostvarila pad u broju dolazaka turista i to za više od 50 odsto – a 463,6 hiljade na 228,6 hiljada.

- A zašto je popunjenost privatnog smještaja jedan od pokazatelja uspješnosti realizacije turističke sezone? Pa, zato što se po trenutno raspoloživim podacima upravo u njemu ostvari 69 odsto ukupnog broja turističkih noćenja u Crnoj Gori - zaključuje Golubović.

Izvor: Pobjeda