Naredne sedmice će pokazati da li će Spajić uspjeti da riješi Gordijev čvor ili će ostati upamćen kao političar koji, i pored najveće podrške birača, nije uspio da sjedne ni u fotelju premijera ni u fotelju predsjednika države, iako je bio favorit za obje.

Spajića su na konsultacijama o dodjeli mandata kod predsjednika države Jakova Milatovića formalno podržala 44 poslanika. Međutim, kada je prekinuo pregovore sa prosrpskom koalicijom "Za budućnost Crne Gore" (ZBCG) i poručio da oni neće biti u novoj vladi, pobunile su se dvije poslanice iz njegove partije i još jedan poslanik sa liste PES-a, tražeći da uključi bivši Demokratski front (DF) u svoj kabinet.

Iako i bez njih provizorno ima neophodan 41 glas, problem je što taj 41. poslanik (pretpostavlja se da je to lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka) dolazi sa liste koju predvodi opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), pa zbog toga glavni koalicioni partneri PES-a, Demokrate Alekse Bečića, neće Vladu s takvom podrškom, a rezervisane su i još neke manje partije. Spajić je u startu odbacio mogućnost pregovora sa DPS-om, ali i sa GP URA, strankom aktuelnog premijera Dritana Abazovića, mada sada ni ta opcija nije skroz isključena.

Politički analitičar Predrag Zenović kaže da je pregovarački proces o formiranju Vlade zastao i da bi sada mandatar treba da novim programskim i konceptualnim okvirima otvori novi prostor za dijalog.

– Nažalost, sve opcije koje su pred Spajićem nose određeni problem: za zapadne partnere je to uključivanje koalicije ZBCG, za njegove partijske kolege to bi bio eventualni dogovor sa URA, a za njegove birače pregovori sa DPS-om. Međutim, čini se da je svaka opcija za PES bolja od poraza u ovom procesu jer bi ih to na sljedećim izborima koštalo velikog dijela podrške – rekao je Zenović za DW.

Spajić se, s druge strane, nadao da će dvije poslanice njegovog PES-a na kraju ipak podržati njegov predlog Vlade, ali, kako se to nije desilo, moguće je i njihovo izbacivanje iz stranke narednih dana, što će mandataru dodatno zakomplikovati proces traženja neophodne podrške.

Zenović smatra da nije nužno da se Spajić odluči baš za koaliciju sa ZBCG, ali ne isključuje da bi mu to moglo biti politički oportunije nego druge dvije koncepcije (sa URA ili DPS-om).

– Zato je ta situacija u kojoj je Spajić složena, ali je očigledno da od nekog kategoričkog "ne" iz prošlih sedmica mora odustati. Uostalom, politika i jeste mjera mogućeg i mjera kompromisa – istakao je Zenović.

U pokušaju da "slomi" dvije poslanice PES-a, Spajić je više puta razgovarao sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, koji je njegov zamjenik u partiji. Iako pojedini mediji spekulišu da Milatović kontroliše te dvije poslanice PES-a, ti sastanci nisu donijeli pomak.

– Saglasni smo da Vlada treba da bude evroatlantska – kazao je Spajić nakon njihovog poslednjeg sastanka, tvrdeći da je i Milatović optimista da će se Vlada brzo sastaviti.

Nakon povratka u Crnu Goru, Milatović je ipak ostao pri starim porukama.

– Ako su Spajićevi i Milatovićevi pogledi na sastav Vlade i dalje različiti, onda bi Milatović više pomogao neuključivanjem u proces – zaključio je Zenović.