Uobičajeni simptomi dugotrajne prehlade su kašalj, bol u stomaku i dijareja.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se vidjelo kod koga postoji rizik da se razvije dugotrajna prehlada, koliko može biti opasna i šta se može učiniti tim povodom, navode stručnjaci.

Tvrdnja da respiratorni virusi, odnosno bilo koja virusna infekcija, može izazvati dugotrajniju bolest nije nova, međutim kovid pandemija uticala je da se obrati ponovo pažnja na ovaj fenomen.

Istraživači koji stoje iza novog istraživanja kažu da rezultati potvrđuju iskustva pacijenata koji imaju dugotrajnu prehladu.

„Ljudi se zaista mogu osjećati veoma loše poslije virusa.

„Ne radi se o njihovoj uobrazilji već o nečemu što zaista postoji“, kazao je profesor Adrijan Martino sa Kvin Meri univerziteta iz Londona za BBC.

U studiji, koja je objavljena u Lansetovom časopisu Klinička medicina, učesnici su prijavljivali respiratorna oboljenja i druge simptome koje su imali tokom prva dva mjeseca 2021. kada je kovid pandemija ulazila u drugu godinu i kada su vakcine počele da se daju.

Niko od učesnika nije primio kovid vakcinu.

Od 10.171 učesnika u studiji, 1.343 je reklo da su skoro imali kovid, a 472 su kazali da su imali neki drugi respiratorni virus, kao što je grip ili prehlada.

Nijesu svi koji su se oporavljali od bolesti imali nove ili dugotrajne simptome.

Međutim, ljudi koji su bolovali od kovida, gripa ili prehlade nekoliko nedjelja ranije, imali su veće šanse da imaju određene simptome mjesec dana i više poslije bolesti u poređenju sa onima koji nijesu u skorije vreme imali respiratorno oboljenje.

Simptomi su bili:

– dijareja

– stomačne tegobe

– bolovi u mišićima i zglobovima

– problemi sa spavanjem

– problemi sa pamćenjem i koncentracijom

– vrtoglavice i nesvjestice

– kašalj

Ljudi koji su imali kovid češće su prijavljivali probleme sa mirisom i ukusom, maglu u glavi, nesvjestice, znojenje u poređenju sa ljudima koji su imali dugotrajne simptome posle prehlade ili gripa.

Umor nakon virusne infekcije i ostali simptomi mogu da pogode ljude svih uzrasta.

Na osnovu težine prvobitne infekcije ne može se predvideti rizik – neki ljudi mogu biti veoma loše na početku a potom se relativno brzo oporaviti, dok drugi mogu da imaju blagu kliničku sliku na početku a potom da razviju teške simptome koji dugo traju.

Glavna istraživačica Džulija Vivaldi sa Kvin Meri univerziteta u Londonu, kazala je da istraživanje osvjetljava ne samo posledice kovida već i drugih respiratornih infekcija.

Nedostatak svijesti o ovome, čak i nedostatak zajedničkog naziva, stoji na putu i prijavljivanju i otkrivanju ovih stanja, dodala je.

„Dok traje istraživanje o dugotrajnom kovidu, moramo da iskoristimo priliku da istražimo i razumijemo trajne posledice drugih akutnih respiratornih infekcija.

„Ove dugotrajne infekcije je teško otkriti i liječiti prije svega zbog nedostatka dijagnostičkih testova i zbog tolikog broja mogućih simptoma. Samo za dugotrajni kovid otkriveno je više od 200 simptoma.“

Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je oko 1,9 miliona ljudi u UK, što je oko tri odsto populacije, imalo dugotrajni kovid ovog proljeća.

Teško je međutim znati koliko je tačno ljudi prošlo kroz dugotrajni kovid.

Piter Openšou, profesor eksperimentalne medicine, na Imperijal koledžu u Londonu, kazao je da je ova studija važna jer pokazuje da oporavak od respiratorne infekcije može biti spor bez obzira na uzrok.

„Ljudi bi trebalo da očekuju da će se polako vraćati u normalu a ne da odmah mogu da se vrate svim svojim aktivnostima“, kazao je.

On je upozorio da naziv „dugotrajna prehlada“ ne bi trebalo da umanji ozbiljnost veoma teških simptoma koje neko sa dugotrajnim kovidom može imati.

„Ova studija potvrđuje da su dugotrajni simptomi uobičajeni ne samo posle kovida već i posle običnih respiratornih infekcija“, kazao je Pol Harison, profesor psihijatrije na Oksfordu