Tako su novinarki “Vijesti” kazali u maloprodajnim objektima, gdje su do 22. septembra tinejdžeri, ali i djeca mlađeg uzrasta, po cijeni od sedam eura, kupovali u međuvremenu zabranjeno “piće o kojem se priča”.

O “Prajmu”, ali i o čipsu “Takis”, crnogorski osnovci i mlađi srednjoškolci i dalje pričaju - preko društvenih mreža dijele fotografije, snimke... jer je stvar prestiža kupiti “Prajm”.

Upravo sa društvenih mreža i saznali su za to energetsko piće jer ga reklamiraju razni influenseri, čije sadržaje tinejdžeri prate.

Napitak je u Crnu Goru uvezen s Kosova, a zemlja porijekla je Velika Britanija.

Krajem septembra prodaja je zabranjena jer su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove kazali da je neophodno da se uradi ispitivanje tog napitka.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” uvoznik mora da uradi superanalizu u nekoj od akreditovanih laboratorija Evropske Unije, a iz Uprave su kazali da je u toku laboratorijsko ispitivanje parametara i za “Prajm” i za “Takis” i da će javnost biti obaviještena o rezultatima.

[Prime]
foto: Shutterstock

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG) upozoravaju na to da “prema preporukama autoriteta za pedijatriju, djeca i tinejdžeri ne bi trebalo da konzumiraju energetska pića, ali se procjenjuje da u svijetu energetska pića konzumira njih 30-50 odsto”.

“Posebno velik rizik za maloljetnike predstavlja učestala konzumacija energetskih pića. Konzumacija velike količine energetskih pića i u samo jednom navratu za maloljetnike može biti opasna za zdravlje, pa i smrtonosna! Ukoliko kod djece primijetimo nesanicu, anksioznost, osjećaj nervoze i razdražljivosti, znake dehidratacije (manjak vode u tijelu), ljutnju i agresivno ponašanje, teškoće koncentracije, nepravilne otkucaje srca, osjećaj lupanja srca, ubrzan rad srca, probadanje i bol u grudnom košu, možemo posumnjati na zloupotrebu ovih proizvoda”, odgovorili su iz te zdravstvene ustanove “Vijestima”.

Nemir, tjeskoba, poremećaji svijesti...

Iz IJZCG su “Vijestima” kazali da “nauka još ne raspolaže podacima o dnevno prihvatljivim dozama energetskih pića koje djeca smiju unositi bez posljedica po zdravlje”.

Objašnjavaju da se radi o napicima koji su kombinacija kofeina, taurina i D-glukuronolaktona, pa svuda u svijetu stručnjaci savjetuju oprez prilikom konzumiranja.

“Iz navedenih razloga na svakom pakovanju energetskog napitka i stoji upozorenje da nije za djecu, trudnice, dojilje i određene vulnerabilne grupe”, navode iz IJZCG.

Ističu i da su zdravstveni rizici povezani s konzumacijom energetskih napitaka povezani s njihovim sadržajem kofeina.

“Kofein je stimulans prisutan u mnogim pićima i prehrambenim proizvodima. Energetska pića mogu da sadrže 80 do 300 miligrama po boci ili limenci napitka, a ponekad i više. Glavni uticaj kofeina proizlazi iz stimulacije centralnog nervnog sistema, što pomaže u povećavanju budnosti i koncentracije. Predoziranje kofeinom može povećati broj otkucaja srca (ponekad do pojave aritmija) i krvni pritisak, dovesti do mučnina i povraćanja, uzrokovati izraženi poremećaj tečnosti i minerala u organizmu, poremetiti obrasce spavanja ili uzrokovati nemir, tjeskobu ili uznemirenost, poremećaje svijesti...”, pojašnjavaju iz IJZCG.

Napominju da djeca mogu biti izložena većem riziku nego odrasli.

“Ne treba zaboraviti ni dugoročne zdravstvene posljedice povezane s prekomjernim unosom šećera, kao što su zubni karijes, prekomjerna tjelesna masa, gojaznost i šećerna bolest tipa 2. Istraživanja su pokazala da je za djecu i mlade koji konzumiraju energetske napitke manje vjerovatno da će doručkovati prije odlaska u školu, a vjerovatnije da će tokom dana pojesti brzu i nezdravu hranu. Istraživanja takođe pokazuju da je konzumacija energetskih napitaka povezana s višesatnim gledanjem TV-a ili igranjem video-igara”, objasnili su iz te zdravstvene ustanove.

Marketing asocira na snagu, deklaracije upozoravaju na oprez

Iz IJZCG ukazuju i na to da se energetska pića ne uklapaju u principe zdrave ishrane.

“Energetska pića postala su dio svakodnevice mladih, ali je neophodno da se o njima, ali i o životnim navikama naših tinejdžera razgovara i stalno upozorava”, kazali su iz te institucije.

Oni su objasnili da energetski napici sadrže velike količine šećera, kofeina i još nekoliko sastojaka poput vitamina B grupe, nekih aminokiselina (taurin), D-glukuronolaktona i biljnih stimulanasa.

“Svi napici imaju približno sličnu energetsku vrijednost od oko 45-50 kcal na 100 ml napitka i, zbog toga što spadaju u zašećerene gazirane napitke, ne uklapaju se u principe pravilne ishrane”, navode iz IJZCG.

Iz IJZCG ističu da je njihova prodaja marketinški orijentisana mladima između 18 i 30 godina, a proizvođači su im dali imena koja asociraju na snagu, moć, brzinu i stimulaciju.

“Oko njih se isplela mreža informacija koje sugerišu da se njihovom konzumacijom gube kilogrami, poboljšava mentalno stanje, kao i sportske sposobnosti, ali na svakom proizvodu sitnim slovima su navedeni sastojci i upozorenje da se ne preporučuju veće količine napitka i da nije preporučljiv djeci, trudnicama, hroničnim bolesnicima”, naglašavaju iz IJZCG.

Iz te zdravstvene ustanove su kazali da, iako su sličnog ukusa kao obična osvežavajuća pića, energetska sadrže tri specifična sastojka, koji su pojedinačno ili zajedno prisutni u znatno većoj količini nego u ostalim namirnicama.

“To ih i čini potencijalno opasnim...”.

Edukacija i insistiranje na zdravim alternativama

Konzumacija energetskih pića nikako se ne preporučuje tokom vježbanja jer kombinacija gubitka tečnosti zbog znojenja i diuretskog efekta kofeina može dovesti do ozbiljne dehidracije i poremećaja ravnoteže elektrolita, ističu iz IJZCG.

Savjetuju da se razgovara o negativnim posljedicama konzumacije energetskih pića, naročito o negativnim uticajima na debljinu, karijes i svakodnevno funkcionisanje.

“Djecu treba edukovati da ne podliježu pritiscima socijalnog okruženja, ono što je dostupno nije nužno zdravo. Neophodno je ponuditi zdravije alternative energetskim pićima: voda ili mineralna voda s komadićima voća, voćni čaj, topao ili hladan, 100 odsto prirodni sokovi. Ako se djeca žale da se osjećaju tromo i imaju malo energije, treba ih podsticati da energiju povrate na zdravije načine - uspostave pravilan ritam spavanja, prošetaju na svježem vazduhu, istuširaju se hladnom vodom, pojedu voće ili popiju napitak koji je zdravija alternativa energetskom piću”, savjetuju iz IJZCG.

Ćute o kaznama

Iz Uprave za bezbjednost hrane “Vijestima” nijesu odgovorili da li su i koliko uvoznika sankcionisali zbog “Prajma”.

Istakli su da Zakon o bezbjednosti hrane obavezuje “subjekte u poslovanju hranom da obezbijede informacije o hrani u odnosu na zdravstvene, ekonomske, socijalne i etičke i druge okolnosti”.

“Subjekat u poslovanju hranom pod čijim se imenom ili nazivom hrana stavlja na tržište odgovoran je za informacije o hrani, njihovu tačnost i nepromjenljivost, a ako taj subjekat nema sjedište u Crnoj Gori, odgovoran je uvoznik hrane”, navode iz Uprave.

Naglašavaju i da na oznaci svakog proizvoda, ukoliko sadrži određene supstance, treba da stoji i informacija o preporučenoj dnevnoj dozi ili eventualnim ograničenjima upotrebe za određene kategorije stanovništva u odnosu na starosnu dob ili zdravstvene smetnje.