CEO Flourish & CEO DigitalBee, Jasna Pejović i Dimitrios F. Bakalis iz Privredne komore regije Ilia moderirali su panelom Žene u STEM industriji, prevazilaženje tradicionalnih rodno uslovljenih radnih barijera u okviru Kongresa koji su organizovali Privredna komora (PKCG) i Forum AIC.

Moderatori su, kako je saopšteno iz PKCG, istakli da u ovom trenutku EU nedostaje više od milion STEM eksperata, a statistički podaci pokazuju da samo 25 odsto od ukupnog broja ljudi koji se time bave čine žene.

Direktorica kompanije Exploring iz Nikšića i predavačica na Univerzitetu Donja Gorica, Milica Janković, kazala je da je 65 odsto otvorenih radnih pozicija u najvećim tehničkim kompanijama poput Googlea, Meta i Applea netehničke pozicije: marketari, dizajneri, projekt menadžeri, program menadžeri, pravnici, stručnjaci za ljudske resurse, treneri, prodavci, kupci.

„I ako postoji jedna stvar koja je potrebna našim budućim poslovima - to je raznovrsnost, multidisciplinarnost. Ali ta raznovrsnost ne bi trebalo da se završi sa polom ili rasom. Potrebna nam je multidisciplinarnost obrazovnih profila i vještina, umjetnost i književnost, introverti i ekstroverti, lideri i oni koji slijede, i generalno ljudi koji će imati drugačiji pristup poslu nego do sada“, rekla je Janković.

Direktorica BrigIT iz Srbije, Marijana Gligorić, predstavila je svoj poslovno-razvojni put koji ju je vodio preko Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu i rada u IT sektoru. Imala je ideju vodilju da razvije sistem za prenos novca između mobilnih telefona, sa saradnicima je napravila aplikaciju koja je dobila najbolje ocjene, i takav talenat je prepoznat u IT zajednici pa su angažovani za dodatne poslove.

Ona smatra da su ženama u biznisu potrebni uzori i podrška, pa je zato formirala pokret Girl Power koji širi poslovna znanja i umrežava preduzetnice.

„Moj savjet preduzetnicama je da što prije nađu mentore, po mogućstvu više njih za različite oblasti poslovanja, te da slijede njihov put i savjete. Trudite se da u što kraćem vremenu naučite što više“, rekla je Gligorić.

Menadžerka za operativne poslove u PMP SRCInfonet iz Slovenije, Mojca Cvirn, govorila je o osnaživanju i motivaciji start up timova, te ulozi žena u ovoj oblasti. Takođe se osvrnula na žene preduzetnice u Sloveniji, istakavši da je njihov položaj na prvi pogled dosta bolji u odnosu na ostale države regiona.

„Imamo puno žena na bitnim funkcijama u našoj zemlji, a učimo i iz primjera najboljih praksi“, kazala je Cvirn.

Ona posebno ističe važnost biznis inkubatora u Ljubljani, kao i Tehnološkog parka, gdje su uspješno napravili male zajednice za umrežavanje i razmjenu znanja.

Međutim, dodaje da i nije sve baš tako sjajno jer je neophodno još više ulagati u promociju ženskog preduzetništva, s obzirom na to da većinu start up-ova čine muškarci.

„To samo pokazuje koliko je važno dalje razgovarati o ovim temama i uključivati žene u menadžment, te raditi na oblikovanju programa za podršku ženskom preduzetništvu“, kazala je Cvirn.

Prema njenim riječima, postoje brojne mogućnosti da se naprave zajednice koje bi mogle dobiti veću podršku investitora, kao i male lokalne inicjative, biznis inkubatori i drugo, ali da akcenat treba staviti više na primjere uspješnih priča u oblasti ženskog preduzetništva.

Vlasnica INFOS PLUS iz Hrvatske, Branka Babić, dobitnica je nagrada za najbolju preduzetnicu u zemlji, i u IT biznisu je već 30 godina.

„Kada osjetite da imate talenat da se bavite privatnim biznisom, onda se upustite u to. Bilo je dosta teško na početku, u vrijeme rata i tranzicije, ali je kod mene prevagnuo preduzetnički duh. Za rad u STEM industriji potrebni su marljivost hrabrost i odlučnost. Savjet mladima je - iskoristite iskustvo nas koji smo decenijama u ovom poslu. Ulažite u znanje, napredak i tehnologiju. Ne bojte se da zakoračite u ovaj posao“, rekla je Babić, i dodala da je u hrvatskom IT sektoru sve više kompanija na čijem čelu su žene.

Samostalna savjetnica za žensko preduzetništvo i članica Regionalne asocijacije žena preduzetnica iz Bosne i Hercegovine, Azra Džigal, osvrnula se na izazove sa kojima se suočavaju preduzetnice, te podijelila svoje iskustvo o ključnim vještinama koje su nephodne za uspjeh u ovoj oblasti.

„Treba da imamo u vidu naše specifično okruženje, jer naš region generalno ima puno prepreka, prije svega kada se govori o obrazovanju, mentalitetu, tradiciji“, kazala je Džigal.

Ona je navela da veliki problem predstavlja to što mladi u okruženju više žele da rade u državnoj upravi gdje bi imali stabilan posao, za razliku od Amerike i razvijenih država Evrope, gdje mladi na prvo mjesto stavljaju pokretanje sopstvenog biznisa.

„Neophodno je obrazovati djecu još od malena kako bi im razvili svijest o tome kako se ulažu vrijeme i novac“, rekla je Džigal.

Direktorica kompanije Algem Natura iz San Marina, Anne-Claire De Faveri, kazala je da se tokom karijere morala dvostruko više truditi u odnosu na muškarce da bi se dokazala u biznisu i prevazišla brojne barijere na putu do uspjeha. Sada ju je domovina nominovala za godišnju nagradu za izvrsnost u profesiji.

„Put ka liderskoj poziciji se zasniva na samosvjesnosti i poznavanju svog posla. Podržavam druge žene na putu ka uspjehu jer one posjeduju dodatnu vrijednost zahvaljujući svom znanju, empatiji i senzibilnosti“, kazala je De Feveri.

Ona je dodala da je u njenoj kompaniji vrlo važna fleksibilnost radnih uslova.

„Moj tim su 90 odsto žene, među kojima su brojne mlade majke. Fleksibilnost je ključna za podršku zaposlenim majkama. One su u mogućnosti da bez posebne procedure uzmu pauzu, odu kući i slično, i tako ne osjećaju pritisak posla“, rekla je De Faveri.

CEO STEM hub iz Albanije, Hatixhe Bilibashi, smatra da je veoma bitno da se u preduzetništvo uđe u mladosti.

„Mnogi roditelji podstiču djecu da steknu dodatno obrazovanje, upisuju ih na sport ili jezike, ali rijetko usmjeravaju djecu ka novim tehnologijama. Usmjeravanje mladih u tom smjeru je veoma dobro i korisno. Mladi danas ne koriste u dovoljnoj mjeri prednosti tehnologija već uglavnom za zabavu. Sa druge strane imamo razvoj vještačke inteligencije i razumijemo da su digitalne vještine potrebne svima. Potreban je takođe razvoj kritičkog mišljenja i mekih vještina“, rekla je Bilibashi.

Predsjednica Privredne komore Barija, Luciana di Bissceglie, govorila je o institucionalnim kapaciteteima i važnosti zakonodavne i strateške promjene, kako bi se zatvorio rodni jaz, te o mjerama koje je neophodno preduzeti na tom putu.

Ona je kazala da je zatvaranje rodnog jaza u poslovnom sektoru, a posebno u STEM industriji od suštinskog značaja za društvenu zajednicu i ekonomiju.

Prema njenim riječima, važno je preduzeti strateške korake za promociju obrazovanja i mentorstva za žene u STEM oblastima. To uključuje podršku programima koji inspirišu i obrazuju djevojke i žene da razmotre karijere u ovim sektorima. Takođe, ističe, moramo stvoriti inkluzivnu atmosferu na radnom mjestu, gdje se cijeni različitost i ženama pruža podrška i prilika za profesionalni razvoj.

Izvršni sekretar BBSC i AI Nureccc Plus koordinator, Stavros Kalognomos, sumirao je diskusije koje su se čule tokom Kongresa i čestitao organizatorima na odlično urađenom poslu.

„Žensko preduzetništvo predstavlja indikator napredne ekonomije svake zemlje, a kompanije u ženskom vlasništvu više pokreću zelene i inovativne teme“, kazao je Kalognomos.

Kongres ženskog preduzetništva organizovan je u okviru Evropske mreže preduzetništva.