Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da bi Rusija mogla da djeluje kao posrednik nakon što je militantna grupa Hamas napala izraelske gradove, vojne baze i posjetioce muzičkog festivala, na šta je Izrael odgovorio intenzivnim bombardovanjem baze, podsjeća Biznis Insajder.

Rusija, rekao je Peskov, namjerava da “nastavi da ulaže napore i pruža pomoć u traženju načina za rešenje“ situacije.

Putin je sam u četvrtak rekao da Rusija može “dati doprinos mirovnom procesu“.

“Pa, zašto da ne? Imali smo veoma stabilne poslovne odnose sa Izraelom. Imamo prijateljske odnose sa Palestinom decenijama“, rekao je predsjednik Rusije.

Ali ruske tvrdnje ne treba shvatati površno, upozoravaju analitičari.

Kako piše Biznis Insajder, Putin ima mnogo više da dobije, ne tako što će brzo okončati sukob, već tako što će ga produžiti radi daljeg ostvarivanja strateških ciljeva Rusije, posebno u Ukrajini.

Rast cijena nafte i odvraćanje pažnje od Ukrajine

Putin igra dugu igru u Ukrajini, gdje rat traje . On se nada da će posvećenost zapadnih saveznika Ukrajine, koji su obezbijedili milijarde pomoći i oružja, početi da slabi.

“Suparnička kriza koja bi odvlačila pažnju ukrajinskih saveznika, u vidu rata na Bliskom istoku, mogla bi da obezbijedi upravo to“, piše Robert Dover, profesor nacionalne bezbjednosti na Univerzitetu Hal u Velikoj Britaniji.

Takav sukob bi skrenuo pažnju, diplomatsku energiju, pa čak i vojne resurse sa Ukrajine, naročito ako bi Izrael pokrenuo kopnenu invaziju na Gazu, rekao je Dover.

Još jedan faktor koji utiče na Putina je cijena nafte.

Rusija u velikoj mjeri zavisi od svog izvoza nafte kako bi finansirala kampanju u Ukrajini. Ona je djelovala u tandemu sa Saudijskom Arabijom kako bi smanjila snabdijevanje i povećala cijene. Nestabilnost na Bliskom istoku, glavnom regionu za proizvodnju nafte u svijetu, mogla bi dodatno da poveća cijene, piše Biznis Insajder.

“Kako cijene nafte rastu, oni mogu više da troše na proizvodnju oružja i pokriju neke budžetske deficite. Rusija apsolutno dobija prednost od sukoba u Izraelu“, rekla je za Blumberg En Mari Dejli, istraživač politike u Rand Corporation.

Moćni posrednik na Bliskom istoku

Rusija je imala periferno prisustvo na Bliskom istoku nakon raspada Sovjetskog Saveza. Ali posljednjih decenija, Putin je ponovo potvrdio ruski uticaj u regionu, stvarajući bliske veze sa Iranom, intervenišući u sirijskom građanskom ratu kako bi podržao diktaturu Bašara el Asada i njegovajući veze sa njihovim rivalima.

Putin takođe ima prijateljske odnose sa obije strane izraelsko-palestinskog sukoba.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbio je da kritikuje rusku invaziju na Ukrajinu, a ruski zvaničnici su se posljednjih mjeseci sastali sa delegacijama Hamasa, koji oni ne vide kao terorističku grupu.

To stavlja Rusiju u jedinstvenu poziciju da ima dobre odnose sa vladama neumoljivih regionalnih neprijatelja.

Ali pokušaji Rusije da izigrava mirovnog posrednika vjerovatno neće biti iskreni, jer kako kaže Arkadi Dubnov, stručnjak za rusku spoljnu politiku iz Moskve, izgleda da su izjave o miru bile trik da se za kriz okrive SAD.

“Putin to radi gotovo po inerciji i optužuje Zapad da sabotira njegove napore. U stvarnosti, svaka perspektiva da se igra takva uloga nestala je 24. februara 2022. godine“, rekao je, misleći na invaziju na Ukrajinu.

Međutim, Dover vjeruje da bi Rusija, ako bi posredovala u pregovorima, mogla da poveća svoj međunarodni kredibilitet i da se stavi u poziciju da odredi tempo i ishod sukoba koji je izbio u subotu, a koji Izrael od prvog dana naziva ratom.

“Uspjeh u posredovanju deeskalacije doveo bi Rusiju ponovo malo bliže glavnim tokovima međunarodnih odnosa i omogućio joj da izjavi da je i dalje požrtvovan i angažovan akter u međunarodnom sistemu. Ta bi izjava bila veoma dobro prihvaćena u Indiji, Južnoj Africi, Kini i tako dalje“, rekao je on za Insajder.

Rusija je, piše Insajder, neosnovano optužila Ukrajinu da isporučuje oružje militantima Hamasa.

Međutim, dodaju, čini se da Rusija vrlo nerado kritikuje Hamas, jer ne želi da naljuti Iran, koji joj obezbjeđuje stalne isporuke dronova, koji se potom koriste za napade na ukrajinske gradove.

Abas Galjamov, koji je nakada pisao govore za Putina, rekao je za CBC News da je Rusija postala “iranski zastupnik“ u regionu, poput Hamasa ili Hezbolaha.

“Ranije, ako ste htjeli da pridobijete Rusiju, morali ste da pregovarate sa Rusijom. Sada morate da idete u Teheran“, rekao je on.