Vuksanović je rekao da da ne želi da komentariše dokumenta Istraživačkog centra MANS-a i da je tačno ono što je prijavio nadležnim organima.

Kratko je kazao i da je trgovina nekreninama njegovog sina „pitanje nasljedstva“. Međutim, podaci sa sajta Agencije za sprječavanje korupcije pokazuju da u periodu kada su kupovali nekretnine, Vuksanovići nisu prijavili postojanje bilo kakvog nasljeđa iz koga bi se mogle finansirati pomenute nekrenine.

Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da je Bojan Vuksanović još početkom 2008. godine od kompanije „Normal Company“ kupio stan od 156 kvadratnih metara i garažu u zgradi pored podgoričkog hrama, za šta je platio iznos od 171.600 eura.

Sin javnog funkcionera je tada imao 23 godine, a u imovinskom kartonu svog oca se vodio kao nezaposleno lice. Krajem te godine Božidar Vuksanović je kupio plac na Žabljaku, površine 200 kvadratnih metara i platio ga 22 hiljade eura.

Kako piše MANS, već naredne godine, mlađi Vuksanović sa istom građevinskom kompanijom sklapa još jedan kupoprodajni ugovor, ovog puta za poslovni prostor na Starom Aerodromu, površine 129 kvadratnih metara. U ugovoru se navodi da se radi o nekretnini u takozvanim „grubim građevinskim radovima“, te da je mlađi Vuksanović već isplatio ugovoreni iznos od 78.600 eura.

"Niti jedna od ovih transakcija tada nije prijavljena nadležnoj Komisiji sa sprječavanje konflikta interesa, iako je za to postojala zakonska obaveza. Nije poznato iz kojih sredstava se finansirana kupovina nekretnina vrijednih preko 270 hiljada eura, jer Vuksanovići u tom periodu nisu imali prijavljenu ušteđevinu ili nasljedstvo, niti su prijavili postojanje kredita koji bi poslužili u tu svrhu", navodi se u istraživanju MANS-a.

Vuksanović je kupovinu nekretnina na Žabljaku Komisiji prijavio tek 2011. godine, kada je na placu uknjižio i vikendicu, za sada nepoznate vrijednosti. Sa druge strane, kupovina stana i poslovnog prostora nikada nije prijavljena nadležnim organima, a Božidar je od 2011. godine prestao da prijavljuje starijeg sina kao člana domaćinstva.

Mlađi Vuksanović se kao vlasnik nekretnina koje je kupio od 2008. do kraja 2009. godine, uknjižio 2012. godine, nakon što je napustio očevo domaćinstvo, piše MANS.

Od posla sa Poštom Vuksanović zaradio blizu 74 hiljade eura

„Pošta Crne Gore“ je u periodu od 2014. do 2021. godine sklopila više ugovora o rentiranju poslovnog prostora koji je Bojan Vuksanović kupio u podgoričkom naselju Stari aerodrom.

Dokumentacija o pojedinačnim isplatama do kojih je Istraživački centar MANS-a došao zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, pokazuje da je Pošta po osnovu zakupa poslovnog prostora mlađem Vukanoviću ukupno isplatila iznos od blizu 74 hiljade eura, te da je mjesečni zakup kretao u rasponu od oko 600 do 1000 eura.

Iz jednog od ugovora se vidi da je nakon kupovine poslovnog prostora u takozvanoj „sivoj fazi“ od kompamije „Normal Company“, kompletirao sve zanatske radove, te da je poslovni prostor bio u potpunosti funkcionalan prije izdavanja „Pošti Crne Gore“.

U periodu od 2008. do 2010. godine kada su realizovane transakcije koje nije prijavio nadležnim organima, Božidar Vuksanović je obavljao funkciju poslanika u Skupštini Crne Gore.

Pored te funkcije, Vuksanović je obavljao funkciju direktora ZIKS-a (postavljen 2005. godine), ali i člana odbora direktora „Pošte Crne Gore“.

Na poziciju direktora Uprave Carina Vuksanović je imenovan sredinom 2009. godine gdje se nalazio do 2011. godine kada je postavljen za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

MANS tražio provjeru imovine djece nakon napuštanja domaćinstva

MANS je, kao dio Radne grupe prethodnog saziva Skupštine Crne Gore koja je radila na izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije, u prvoj polovini ove godine, predložio da javni funkcioneri prijavljuju imovinu i prihode za supružnike i djecu nezavisno od toga da li su članovi domaćinstva ili ne.

Trenutno, Zakon o sprječavanju korupcije predviđa da funkcioneri ASK-u prijavljuju imovinu i prihode samo za članove domaćinstva, odnosno najčešće supružnike i djecu koji sa njima žive u zajednici. Kako navode u MANS-u takva odredba omogućava da djeca javnih funkcionera najčešće stiču imovinu po izlasku iz domaćinstva, tačnije da u istoj godini kada funkcioner prestaje da ih prijavljuje kupe nekretninu ili vozilo.

U praksi, kako navodi MANS, transakcije ove vrste prolazile su neopaženo od strane ASK-a, ali i skrivene od javnosti.

"Zbog svega navedenog, u nacrt izmjena Zakona o sprječavanju korupcije, koji još uvijek čeka mišljenje Evropske komisije i održavanje javne rasprave, uvršten je predlog MANS-a da se odredba o članovima domaćinstva iz sadašnjeg zakona izmijeni na način da funkcioneri ubuduće prijavljuju prihode i imovinu supružnika i djece bez obzira na to da li sa njima žive u zajednici, ili ne. Takvo rješenje, ukoliko se usvoji, omogućiće konkretniju kontrolu ASK-a i smanjiti prostor za manipulacije u vidu sakrivanja (porijekla) imovine", poručuju iz MANS-a.

Izvor: RTCG