Ekonomist SB za Crnu Goru, Milan Lakićević, kazao je da ta međunarodna finansijska institucija očekuje snažan rast crnogorske ekonomije od 4,8 odsto u ovoj godini.

„Međutim, naredne godine doći će do usporavanja globalne ekonomije, pa će rast iznositi 3,2 odsto, a 2025. godine 3,1 odsto“, rekao je Lakićević na predstavljanju danas objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja SB.

On je poručio da su rizici značajni, pri čemu su domaći - politička neizvjesnost i povećana učestalost šokova povezanih sa klimatskim promjenama.

„Što se tiče spoljnih, to su geopolitičke tenzije, dalje usporavanje globanog rasta, potencijalna jaka inflacija i poremećaji regionalne trgovine“, kazao je Lakićević.

On je podsjetio da je ekonomija bila otporna na slabljenje globalne tražnje i da je ekonomski rast države bio 6,6 odsto u prvoj polovini godine, vođen snaženjem turizma i visokom privatnom potrošnjom koja ostaje otporna na visoku inflaciju.

„Crnogorsko tržište rada ostaje otporno i snažno u skladu sa jakom ekonomskom aktivnošću. Stopa zaposlenosti u prvoj polovini godine je dostigla nove maksimume u drugom kvartalu, a nezaposlenost 14,2 odsto što je najniži nivo za Crnu Goru otkad se prati Anketa o radnoj snazi“, precizirao je Lakićević.

On je naveo da administrativni podaci ukazuju na to da se taj trend o rastu zaposlenosti nastavio i u trećem kvartalu.

„Broj registrovanih zaposlenih dostigao je najviši nivo ikada u julu u svim sektorima, a ICT je doživio najjači rast u odnosu na prošlu godinu, potpomognut i migrantskim radnicima“, naveo je Lakićević.

Godišnja inflacija je, kako je kazao, ublažila u odnosu na maksimume postignute u prošloj godini i zbog te visoke baze je i smanjena, ali i zbog ograničavanja cijena u lancima snabdjevanja. U prvih devet mjeseci prosječna stopa inlflacije iznosila je 9,9 odsto, što je i dalje visok nivo.

„U prvih osam mjeseci prosječne mjesečne zarade su porasle 11 odsto, što je dovelo do realnog povećanja od 0,5 odsto. Međutim, ovo povećanje objašnjeno je porastom zarada u javnom sektoru, dok su u ostalim sektorima smanjene, osim u ICT-u, rudarstvu i građevinarstvu“, saopštio je Lakićević.

On je rekao da je trgovinski deficit blago smanjen, usljed usporavanja uvoza. Visoka baza iz prošle godine i dalja stagnacija investicija su tome doprinijeli, što je rezultovalo smanjenjem deficita tekućeg računa.

„Uočavamo i blagi pad neto doznaka u platnom bilansu i neto stranih direktnih investicija (SDI), koje su opale u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle“, dodao je Lakićević.

Finansijski sektor, kako je ocijenio, održava jake rezerve kapitala i likvidnosti, a uočava se porast depozita i kredita na nivou sistema.

„Nekvalitetni krediti su nastavili da opadaju, ali su i dalje najviši među zemljama Zapadnog Balkana“, kazao je Lakićević.

On je naveo da je tokom ove godine fiskalni učinak bio mnogo bolji od očekivanog, dok je javni dug opao na najniži nivo od 2014, zbog negativnog neto zaduživanja, visoke inflacije i dobre naplate prihoda. U junu je iznosio 61 odsto BDP-a.

„Međutim u uslovima visokih troškova finansiranja i otplata euroobveznica koje Crnu Goru čekaju 2025. i 2027. godine potrebno je veoma pažljivo fiskalno upravljanje dugom, gdje će država morati da se okrene međunarnom finansijskom tržištu za finansiranje svojih obaveza“, ocijenio je Lakićević.

On je, na pitanje novinara da prokomentariše najavljeni program Evropa sad 2, odgovorio da ne može komnetarisati ciljeve, jer nema detalje programa.

„Fiskalni učinak je ove godine bio bolji od planiranog. Ukazali smo da Crnu Goru od 2025. do 2027. čekaju visoke otplate spoljnog duga, prije svega obveznica i u tom pogledu je potrebno odgovorno fiskalno upravljanje, što se odnosi na donošenje bilo kojih politika koje mogu imati uticaj na povećanje fiskalnog deficita“, objasnio je Lakićević.

On je rekao da je preporuka SB da Crna Gora zbog nadolazećih plaćanja otplate duga povede konzervativnu fiskalnu politiku u smislu smanjenja primarnog deficita radi lakše otplate duga i njene pozicije.

Ekonomist SB, Denis Mesihović, kazao je da projekcija ekonomskog rasta za zemlje Zapadnog Balkana za ovu godinu iznosi 2,5 odsto što je blagi pad od 0,1 odsto u odnosu na njihove prethodne projekcije.

„Nakon usporavanja u ovoj godini, očekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu na tri odsto u narednoj, u uslovima daljeg oporavka u Evropskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru ovog regiona, dok bi niža inflacija trebalo da doprinese rastu raspoloživog dohotka i pruži podršku potrošnji“, rekao je Mesihović.

Projekcija rasta za 2025. ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 odsto.

„Uprkos višestrukim šokovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele su da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona“, rekao je Mesihović.

On je ocijenio da ohrabruje činjenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope.

„Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u održivi rast“, dodao je Mesihović.

On je ocijenio da između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije.

„Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u ovoj godini bio snažniji od očekivanog, čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona, a u narendoj godini može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u narednoj godini ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija“, zaključio je Mesihović.