Kada je minimalna zarada iznosila 250 eura, minimalna korpa je bila 646 eura, dok je nakon rasta minimalne zarade na 450 eura i minimalna korpa porasla za 200 eura, tačnije 201 na 847 eura.

Prema poslednjim podacima, izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili su 397,5 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 449,9 eura. Potrošačka korpa samo od jula porasla je za 23 eura, kada je iznosila 824 eura.

Prema ovim podacima, četvoročlanoj porodici za tri godine troškovi kupovine hljeba porasli su 11,7 eura, za meso 20,8, za ribu 1,4 eura, dok su za mlijeko, sir i jaja porasli za nevjerovatnih 36,9 eura. Za ulje i masti mjesečni trošak je u odnosu na 2020. godinu porastao 2,8 eura. Doduše, lani je trebalo čak 11,2 eura, pa je trošak za godinu pao 2,2 eura na mjesečnom nivou. Za voće je trošak za tri godine porastao čak 10,4 eura na mjesečnom nivou, a za povrće 28,3 eura. Za šećer, med i džem za tri godine troškovi su porasli 4,3, a za ostale prehrambene proizvode 2,4 eura. Na bezalkoholna pića izdvaja se 3,2 eura više nego 2020. godine. Za neprehrambene usluge mjesečno se izdvaja 81,1 euro više nego 2020. godine.

Da inflacija divlja, uprkos hvaljenju nadležnih da crnogorska ekonomija napreduje, te da je standard građana nikad bolji, pokazuju uporedni podaci iz prethodnih godina. Minimalna potrošačka korpa u septembru 2022. godine iznosila je 781,8 eura, 2021. godine 665 eura, a 2020. oko 646 eura.

Rast cijena, barem djelimično, prouzrokovao je program Evropa sad koji je sa primjenom počeo 2022. godine, čime je minimalna zarada skočila na 450 eura. Sledeći povod za povećanje cijena, koji je, prema navodima nadležnih i dalje aktuelan, jeste rat u Ukrajini zbog čega je inflacija dostigla dvocifren procenat, prema podacima zvanične statistike, iako prema navodima građana iznosi znatno više.

Naime, za hljeb građani su u godini epidemije izdvajali 26,9 eura mjesečno, 2021. 27,4 eura, prošle godine 37,4 eura, a ove 38,6 eura. Za meso četvoročlana porodica 2020. godine izdvajala je 60,6 eura mjesečno, 2021. 61,1, lani je za to trošak iznosio 72,9, a ove godine 81 euro. Mjesečna konzumacija ribe 2020. i 2021. iznosila je nepuna četiri eura, odnosno 3,8 i 3,9 eura, dok je lani iznosila 4,6. Ovog septembra 5,2 eura. Za mliječne proizvode i jaja prije tri godine bila su potrebna 72 eura, 2021. 73,3, prošle godine 95,9, a ove godine čak 106 eura. Mjesečna potreba za uljem i mastima 2020. godine iznosila je 6,2 eura, godinu kasnije 8,4, lani 11,2 eura, dok ove godine košta devet eura. Za voće je u septembru 2020. godine prosječnoj porodici bilo potrebno da izdvoji 30,4 eura, godinu kasnije 30,9, prošle godine 39,5 eura, a ove godine čak 40,4 eura. Mjesečna potreba za povrćem 2020. godine koštala je 44,1 euro, 2021. čak 50 eura, lani 65 eura, a ove godine 72,4 eura. Med, džem i šećer 2020. godine na mjesečnom nivou koštali su 12,7 eura, 2021. 13,5 eura, 2022. 16 eura, a ove godine 17 eura. Za ostale prehrambene proizvode prije tri godine bilo je potrebno izdvojiti 6,3, 2021. 6,4 eura, 2022. oko 7,4 eura, a ove godine 8,7. Za bezalkoholna pića 2020. godine na mjesečnom nivou izdvajano je 14,3, godinu kasnije 14,5, prošle godine 16,8, a ove godine 17,5 eura. Ostale usluge i neprehrambeni proizvodi su 2020. godine koštali 368,8 eura, 2021. godine 375,7, lani 415,1, a ove godine čak 449,9 eura.

Tošković:  Sadržaj korpe nije realan

Da je inflacija pogoršala položaj građana saglasan je i Radovan Tošković iz NVO "Borba protiv siromaštva" koji ističe da osim što je iznos minimalne potrošačke korpe visok, ni njen sadržaj nije realan.

“Potrošačka moć građana slabi, a minimalna potrošačka korpa predstavlja lažan podatak, jer se kreira na osnovu minimalnih, a ne realnih potreba građana. Imamo situaciju da nam je potrošačka korpa porasla u iznosu neto plate, pa nam se i podaci o inflaciji ne prikazuju realno, već u odnosu na minimalnu korpu. Prosječan građanin u korpi ima samo jad i čemer, poredeći njihove realne plate i iznos korpe, dok političke elite imaju zarade daleko veće nego što je iznos korpe“, ističe Tošković.

Obračun zadovoljava samo najosnovnije dnevne potrebe

Minimalna potrošačka korpa odnosi se na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge potrebne četvoročlanom domaćinstvu za minimalne potrebe definisane količinom kalorija po osobi, koja se smatra odgovarajućom da zadovolji energetske potrebe za održavanje zdravlja i obavljanje lakše fizičke aktivnosti. Definisane kalorije su u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede SAD o minimalnoj vrijednosti kalorijskog unosa hrane u iznosu od 2.211 kalorija dnevno po osobi.

Minimalna potrošačka korpa je zasnovana na podacima Ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke.