U osvrtu za Pobjedu na sistemske postavke iz ekspozea mandatara, dr Vuković objašnjava nespojivost spajanja dva različita modela.

– Ukoliko bi modele te dvije zemlje nekako spojili i primijenili u Crnoj Gori, dobili bi neutralnu, decentralizovanu i konfederalnu državu naroda, vođenu dominantnom partijom populističkog desnog centra, koja guši sve postulate liberalne demokratije i vladavine prava i podređuje se odlukama svojih susjeda, zarad fiktivnog populističkog obećanja o ekonomskom prosperitetu i veoma realnog insistiranja na saradnji sa regionom – ocjenjuje Vuković.

Ističe i da je interesantno to što je budući premijer, od svih primjera kojim se vodi, izabrao dva koja su, bar kada je u pitanju Crna Gora, umnogome problematična.

– Pretpostavljam da su za mandatara ključne odrednice kojima se vodio, kada je odabrao Švajcarsku i Singapur, bile činjenice da se radi o dvije ekonomski uspješne države, koje su međunarodno konkurentne, prepoznate i cijenjene zbog njihovog doprinosa svjetskoj ekonomiji. Malo je takvih primjera na svijetu i s pravom se može konstatovati da su obje države zapravo izuzeci kada je u pitanju ekonomski razvoj koji je teško oponašati. Zapravo, biti Švajcarska ili Singapur, u sistemskom smislu za Crnu Goru bi bilo katastrofalno – navodi Vuković.

U ekspozeu na svega 24 nenumerisane (?) stranice predsjednik Pokreta ,,Evropa sad“ i budući crnogorski premijer najavio je spajanje dva različita politička i ekonomska sistema. Istovremeno, potpuno je zanemarena istorijska i društvena geneza nastanka sistema u Švajcarskoj i Singapuru.

ŠVAJCARSKI KONFEDERALNI MODEL

Kada je riječ o Švajcarskoj, Vuković objašnjava kako je ta zemlja jedini primjer u svijetu konsocijalne konfederacije i krajnje decentralizovane države koja je, spletom istorijskih okolnosti, sačuvala svoj teritorijalni integritet.

– I to odlukom njenih susjeda da joj se uvaži, a možda i nametne, status neutralne države – ističe Vuković.

Time je budući premijer, smatra Vuković, kroz očiglednu frojdovsku omašku ili parapraksu, ukazao kako je spreman da, po švajcarskom modelu, dubinski decentralizuje ili kantonizuje Crnu Goru.

– To u trenutnim okolnostima zapravo znači odustajanje od građanskog koncepta države i stvaranje države niza kantona nacija ili naroda, te države koja bi se vodila politikama neutralnosti i čiji bi međunarodni status umnogome zavisio od odnosa sa susjedima – upozorava on.

SINGAPURSKI ,,EKONOMSKI SJAJ“ I MRAK AUTORITARIZMA 

Jednako problematičan kao primjer je i Singapur budući da se, objašnjava Vuković, radi o krajnje autoritarnom i izrazito represivnom sistemu kada su u pitanju elementarni postulati liberalne demokratije.

– Singapur je odavno pod jakim kritikama zbog svog neliberalnog sistema, u kojem je jedna partija desnog centra na vlasti već decenijama i koja redovno dobija takve neliberalne izbore sa nevjerovatnih 80 odsto i više glasova. Na vlasti je model koji je uspostavio Li Kvan Ju, koji je bio poznat po svojim autoritarnim stavovima. Taj model i dan-danas čini Singapur nedemokratskim i neliberalnim društvom – naveo je Vuković.

Represivni politički sistem Singapura odavno je tema brojnih analiza.

Nedavno je, prošlog septembra, ugledni pisac Martin Bular, za Mond Diplomatik (Le Monde Diplomatique) analizirao pozadinu ekonomskog uspona Singapura, ali i podcrtao represivnost političkog sistema.

– Za više od sedamdeset godina postojanja, Singapur je promijenio svega tri premijera, među kojima su Li Guangjao i njegov sin Li Sijenlong, na poziciji od 2004. i koji obećava da će uskoro podnijeti ostavku i završiti s dinastijom. Ali na njegov odlazak se još čeka. Singapur je otjelovljenje izraza, i stvarnosti, koje sve češće srećemo svuda u svijetu – „iliberalna demokratija“: pravo glasa postoji, ali su opozicione partije sapete, pravo na štrajk je garantovano ustavom, ali je nemoguće ostvariti ga – posljednji zabilježeni štrajk vozača autobusa iz 2012. proglašen je ilegalnim i završio se hapšenjem organizatora – ističe se, između ostalog, u analizi uglednog časopisa.

Ali se i napominje da se ,,narod ne buni protiv sistema“.

– S jedne strane, „stalno živimo sa osjećanjem da moramo da se borimo za opstanak“, objašnjava Veičen Tan, bivši visoki funkcioner kineskog porijekla, uz posebnu napomenu da je njegova porodica došla početkom prošlog vijeka i da „ne liči na Kineze s kontinenta“.

Hoće li Crna Gora, nakon najavljenog političkog eksperimenta mandatara Spajića zaista ličiti na neku ,,frankenštajn“ mješavinu modela Švajcarske i Singapura. Teško je dokučiti iz ekspozea u kojem se, u političkoj ravni, samo nagovještavaju promjene, najavljuju velike izmjene sistemskih zakona, ali ne pruža istinski uvid u model koji će nova vlada zaista sprovesti u djelo.

EKONOMIJA U MAGLI 

O budućnosti crnogorske ekonomije takođe nema detalja, komentarišu ekonomski analitičari za Pobjedu.

– Ekonomski dio ekspozea mandatara Milojka Spajića nema detalje kako će biti sprovedene najavljene ekonomske reforme, te samim tim se ne može mnogo pričati o njima – ocijenio je za naš list ekonomski analitičar Mirza Mulešković, dodajući da generalno nijesmo nikad u ekspozeima dobijali detaljnije informacije o tome što će se raditi.

Smatra da je ekspoze ambiciozan, imajući u vidu trenutnu situaciju u Crnoj Gori i na međunarodnom planu, pa zbog toga očekuje da će pred novom vladom biti mnogo više izazova nego što se vidi iz ekspozea i nada se da su donosioci odluka svjesni toga.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović očekuje da će za 60 dana biti usvojen budžet za narednu godinu, kao i da je realno da će vlada morati da se zaduži dva mjeseca nakon konstituisanja.

– Očekujem da za sve predložene reforme u ekspozeu, koje nijesu detaljno opisane, dobijemo ekonomske analize, jer to je jedini način da kreiramo održive kvalitetne politike koje neće ugroziti javne finansije – kazao je Mulešković Pobjedi.

BEZ DETALJA O ,,EVROPI SAD 2“

U ekspozeu se na nekoliko mjesta pominje poreska reforma – program ,,Evropa sad 2“ - ali bez objašnjenja što taj program predviđa.

– Generalno, u ekspozeu se nijesu ni očekivale informacije o programu ,,Evropa sad 2“. Pominjanjem samog tog programa se negdje vjerovatno obuhvatilo to što se želi postići, što smo čuli i ranije. Međutim, mi i dalje ne znamo detalje tog programa, niti privreda zna da li će on biti dodatno opterećenje za njih, mada je sigurno da će biti za mala preduzeća – rekao je Mulešković i dodao da ostaje nepoznanica kako će se finansirati.

– U ekspozeu je spomenuto da postoji srednjeročni i dugoročni investicioni plan koje bi bilo lijepo vidjeti, a budući premijer bi pokazao da zapravo postoji jasno definisan modalitet dugoročnog investicionog ciklusa neophodnog za implementaciju tog programa – izjavio je Mulešković, koji smatra da je bitno da kroz usvajanje budžeta za sljedeću godinu i u kreiranju politika građani i privreda budu na prvom mjestu.

– Mislim na mjere koje se odnose na suzbijanje inflacije, jer nijesmo dobili informaciju kako ćemo se boriti protiv toga. Za razliku od svih država u regionu, Crna Gora već drugu godinu nema kreirane pakete podrške građanima i privredi u borbi protiv inflacije. Jasno je da smo prošle godine imali najveću stopu inflacije i ove godine je to veliki problem, pa bi to morala biti jedna od prvih odluka nove vlade – kazao je Mulešković.

PRIČA O EVROPSKIM INTEGRACIJAMA

U ekspozeu je navedeno da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Mulešković smatra da su evropske integracije iz ugla ekonomije, tako i kompletnog društva najbitnije u ovom trenutku i nada se da to neće biti samo slovo na papiru, pošto su dvije prethodne vlade takođe bile formalno orjentisane ka tom cilju, a imali smo tri negativna izvještaja.

– Evropske integracije treba da budu glavni zadatak naredne vlade, jer jedino tako možemo očekivati više investicija, pošto bi Crna Gora ponovo postala investiciono atraktivna zemlja. To je neophodno ukoliko želimo da stabilizujemo javne finansije i da uradimo reforme predložene u ekspozeu – naveo je Mulešković.

On kaže da je pohvalno što se kroz ekspoze provlači da će se raditi na smanjenju tekuće potrošnje i da će se mnogo više pažnje posvetiti kapitalnom budžetu i investicijama.

– Moram, međutim, priznati da smo to čuli i od prethodne dvije vlade, a dobili nešto potpuno drugo. Crna Gora je postala potrošačko društvo i za dvije godine smo se zadužili skoro milijardu samo za tekuću potrošnju – istakao je Mulešković.

Smatra da je dobro što je u ekspozeu navedeno da će se raditi na reformi poslovnog ambijenta.

– U tom dijelu neophodno je jačati socijalni dijalog, koji je nedostajao u posljednjem periodu, jer je većina odluka donošena ad hok, a da im nije prethodila komunikacija sa onima na koje se te odluke odnose – saopštio je Mulešković.

Navodi da je pohvalna najavljena racionalizacija u javnoj upravi, jer se na taj način može kreirati više sredstava za kapitalne projekte i investicije.

– A da bi se sve to uradilo, moramo više i bolje raditi na otvaranju novih radnih mjesta u privredi, kako bismo mogli sve to finansirati – rekao je Mulešković podsjećajući da je smanjenje broja zaposlenih i javnoj upravi bio ,,prioritet“ u posljednjih desetak godina, ali da niko na tome nije radio.

ŠTO SA FONDOM PIO? 

Analitičar Oleg Filipović ističe, u izjavi za RTCG, da su neminovna zaduživanja, te da nova vlada mora napraviti plan kako to vratiti, ali ovaj put iz realnih izvora sistema.

– Vidjećemo da li će Spajić ići na ukidanje direktnih poreza, ili kompletno na indirektne poreze, ili postepeno. Zagovornik sam radikalnih reformi, jer one u početku najviše bole, a kasnije daju efekte – saopštio je Filipović.

U ekspozeu mandatara se navodi da će cilj nove vlade biti unapređenje standarda građana kroz sprovođenje programa ,,Evropa sad 2“.

– Navedeni cilj postići ćemo oslobađanjem investicionog potencijala Crne Gore, razvojnim projektima koji će dati zamajac novim poslovnim prilikama u Crnoj Gori, sveobuhvatnom poreskom reformom, oslobađanjem poslodavca dijela troškova rada kao najznačajnijeg fiksnog troška u njegovom poslovanju, što će pospješiti otvaranje novih radnih mjesta, kao i eliminisanjem biznis barijera, uz drastično smanjenje „sive ekonomije“ – ističe se u ekspozeu.

Spajić dodaje da će vlada biti posvećena većoj transparentnosti javnih finansija kroz dalje unapređenje programskog budžeta i veću dostupnost podataka o trošenju javnih sredstava.

U ekspozeu se navodi da će jačanje otpornosti crnogorske ekonomije na sve učestalije krize, kroz unapređenje makroekonomske i finansijske stabilnosti, predstavljati temelj za sprovođenje reformi koje će Crnu Goru pozicionirati kao jednu od najatraktivnijih zemalja za investicije u svijetu.

– Prvi korak ka tom cilju je sprovođenje odlučne i sveobuhvatne fiskalne konsolidacije kako bi se racionalizovali budžetski troškovi i omogućilo da Crna Gora sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda – kaže Spajić u ekspozeu.

ČEKAJUĆI BUDUĆNOST 

I dok se čeka sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će za predsjednika biti izabran Andrija Mandić, bivši lider Demokratskog fronta, čovjek kojem se ponovo sudi za učešće u pokušaju terorizma 2016. godine, iščekuje se i konačno stupanje na premijersku dužnost Milojka Spajića.

Iz ekspozea mandatara Spajića – osim mnogo opštih mjesta, spajanja nespojivih političkih i ekonomskih sistema, te velikog obećanja o reformi sistema i ubrzanom putu ka Evropskoj uniji – teško je zaključiti što će biti prvi potezi nove vlade.

Kao što je još teže zamisliti da će, u skoroj budućnosti, biti postignut društveni konsenzus o reformama u Crnoj Gori. Za sada je jedino izvjesno da je nova parlamentarna većina postigla dogovor jedino o raspodjeli ministarskih mjesta, položaja državnih sekretara i funkcija ,,po dubini“.