Bešlin: Srpske liste besprizornim kampanjama o popisu antagonizuju crnogorsko društvo i dižu tenzije

On, govoreći o istoriji popisa generalno, ističe da država ne bi smjela da vrši bilo koju vrstu pritiska o tome kako ćete se izjasniti o ličnim pitanjima, kao što je nacionalna pripadnost.

- Ako prođete Crnom Gorom danas vidjećete jednu besprimjernu šovinističku kampanju političkih partija i organizacija koje su na vezi sa Aleksandrom Vučićem, koje u stvari finansiraju Vučićeve službe bezbjednosti, kako u javnom prostoru vode besprizornu kampanju o popisu koja ga, u stvari obesmišljava. Te kampanje antagonizuju crnogorsko društvo i dižu tenzije, vrlo smišljeno, jer je to jasna politika Vučićevog režima i njegovih srpskih lista ovdje - objašnjava Bešlin.

Naglašava da Vučić "srpske liste" nema samo na Kosovu već svuda u regionu.

- Srbiju je u dekadi Vučićeve vlasti napustilo više od milion ljudi, što je zastrašujući podatak i popis je zbog toga falsifikovan. Iste te "glave" osmišljavaju popis u Crnoj Gori sa jasnim namjerama. Nema potrebe da nagađamo šta je njihova ideja, oni to u svojim franšizama jasno kažu. Iskreno mislim da crnogorska kultura i identitet nisu nastali popisom i neće zavisiti suštinski, dugoročno od bilo čijeg stvarnog ili falsifikovanog popisa - smatra Bešlin.

Vukanović: Otkrivanje spomenika Draži Mihailoviću testiranje javnosti

Otkrivanje spomenika Draži Mihailoviću u Srbiji bilo je veoma interesantno, kazao je istoričar Miloš Vukanović.

Ističe da nije bilo državne najave, pompe niti društvene rasprave o tom događaju.

- Samo je bilbordima najavljeno da će negdje na periferiji Beograda biti otkrivena bista Draži Mihailoviću. Iako je ove posljednje tri decenije Srbija prilično zagazila u nacionalistički revizionizam, očigledno da ni tamo to nije bilo jednostavno najaviti i vjerovatno se radilo o testiranju javnosti - objašnjava Vukanović.

Ističe da je u Srbiji kod većine građana ipak u svijesti prisutna činjenica da je riječ o ratnom zločincu i kolaboracionisti.

- Ne zbog pretpostavke već zbog toga što je na samom suđenju dosta toga i dokazano, a i po raznim djelovima Srbije su ostala sjećanja na četničke zločine. Zato bih rekao da je ovo postavljanje spomenika malo komleksnija forma revizionizma, koja nema toliko za cilj da izmjeni samu identitetsku strukturu Srbije, već više da je zbuni i podijeli - smatra Vukanović.

Istoričar podsjeća na činjenicu da trenutna politička situacija predsjednika Vučića nije jednostavna.

- Zato je potrebno da se ubace dodatne "špice" za neke nove nesuglasice - naglašava Vukanović.

Perić: Priča o istorijskom revizionizmu u Srbiji nastavak jedne konzistentne politike

Cijela priča o četništvu u Srbiji je imala uvertiru 2004. kada je došlo do zakonskog izjednačavanja partizana i četnika, pa do rehabilitacije Draže Mihailovića 2015., ističe novinar Pobjede Igor Perić.

Ovo što imamo danas, kako kaže, nije ništa neobično.

- To je samo nastavak jedne konzistentne politike koja se temelji na reviziji istorije, ali ne reviziji i istjerivanju pravde, koliko za dnevnopolitičke potrebe i unutrašnju konsolidaciju. Teško je očekivati da jedna mlada generacija, koja je stasala u periodu nakon devedesetih i odrasla uz tu vrstu političara i tu vrstu medijske propagande, može drugačije da posmatra jednog Šešelja - navodi Perić.

Dodaje da je tako i u odnosu revizionizma prema Crnoj Gori.

- To je linija koja u kontinuitetu postoji već više od sto godina. Mi, nažalost, nismo odmakli od principa percepcije 1918. na ovamo. Sad je to neka soft verzija, izmijenile su se stvari, ali mainstream politika , u kojoj dominira misao akademska i crkvena, u odnosu na Crnu Goru nećete naći neke bitne razlike, bez obzira na to ko uzme vlast u Srbiji - navodi Perić.

Izvor:Pobjeda