Izlaskom na teren stručnjaci Instituta, ustanovili su da kornjača ima tešku povredu glave koja nije novijeg datuma, a moguće i frakturu lobanje uz oštećenje mozga.

"Iako Institut još uvijek nema centar za oporavak morskih kornjača, s obzirom na izuzetno loše stanje ove kornjače, a budući da je u pitanju mlada jedinka koja još nije dosegla punu veličinu, odlučeno je da se prenese u Institut i smjesti u karantinski dio akvarijuma kako bi joj pokušali pružiti pomoć i liječenje. Posebno smo zahvalni kolegama i prijateljima iz Akvarija u Piranu, dr Manji Rogelji iz Slovenije i Aquariuma Pula iz Hrvatske, dr Mileni Mičić i njenom timu, na svesrdnoj pomoći i instrukcijama, te veterinaru dr Marku Petričeviću na stručnoj pomoći", saopštli su iz Instituta za biologiju mora iz Kotora koji pokušava da spase povrijeđenu mladu jedinku ove zaštićene životinjske vrtste.

Iz ove naučno-istraživačke ustanove koja se bavi morskim ekosistemom podsjetili su da su morske kornjače zaštićene zakonom i mnogim međunarodnim konvencijama.
U crnogorskim vodama se nađu uglavnom u tranzitu.

U većem broju borave u sjevernom Jadranu koji im predstavlja glavno mjesto ishrane, dok na jugu i oko grčkih ostrva polažu jaja.

Kao odrasle jedinke nemaju prirodnih predatora, ali čovjek i njegove aktivnosti su im jedna od glavnih prijetnji.

Procjenjuje se da se u Jadranu slučajno godišnje ulovi oko 2.500 jedinki.

Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u mreže 85 odsto je ulovljeno kočarenjem.

Poznato je da morske kornjače konzumiraju plutajući plastični otpad (prozirne plastične kese) koji izgledom podsjeća na meduze kojima se hrane, te da veća količina plastike u želucu izaziva poteškoće, smetnje prilikom hranjenja, ali i smetnje u regulaciji plovnosti što dugoročno izaziva uginuće jedinki.

U Jadranskom moru žive tri vrste morskih kornjača: glavata morska kornjača (Caretta caretta), zelena morska kornjača (Chelonia Mydas) i džinovska kožasta kornjača (Dermochelys coriacea).