„Kao što ne pamtim bolju godinu od prošle, slobodno vam mogu reći da je ovo najgora godina od kada se ja bavim ovim poslom, a bavim se dugo. Malo lisičarke je bilo u rano proljeće, a vrlo rijetki vrganj ja sam otkupljivao 13 eura“ – kazao je Kalač. Prema njegovim riječima, kada se radi o pečurki, godina je loša generalno u čitavom regionu.
„To nešto malo što smo imali, sve je odlazilo u izvoz. Vrganj u svježem stanju je bio, što bi se kazalo, 'tražen lučem i svijećom'. Najveća potražnja za svježim vrgnjem je bila iz Francuske i Italije.
Očigledno je ova godina svuda bila loša. Nikada lošija, rekao bih“ – kazao je Kalač. Vlasnik „K.D. Sloga“ smatra da su tako lošem rodu pečurke glavni uzrok bile ekstremno loše vremenske prilike.„Imali smo najprije hladno i kišovito proljeće, a onda dugo i sušno ljeto. Iako sezona vrgnja traje praktično do prvih snjegova, ja mislim da se tu više ništa ne može promijeniti ni kod nas, niti u okruženju gdje je identična situacija“ – rekao je Kalač.
Ovaj iskusni privrednik u oblasti otkupa i prerade pečurki i šumskih plodova, ističe da je uspio da godinu premosti otkupom kleke i jagode.
“Nisu to neke velike količine, tek toliko da se pokriju tekući troškovi, što bi mi privrednici kazali, da ne jedemo susptancu. Samo da preživimo ovu godinu i da se nadamo da se neće više ponoviti. Tako je bilo na čitavom sjeveru Crne Gore, jer ja pokrivam sa otkupom veliki dio ovog dijela države“ – rekao je Kalač.
Tako se poslije prošle godine, kada je pečurka toliko rodila svuda, da se nije imala gdje skladištiti, odnosno da nije bilo dovoljno hladnjača u kojima bi se mogla sačuvati, ove godine dogodila poptuno obrnuta situacija.
Portal RTCG pisao je o tome da je vrganj prošle godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu, i to po cijeni od svega 1,5 eura, zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru. Ko je od berača imao sreće da nađe vrganj ove godine, mogao ga je prodati i 13 eura za kilogram.
Na sjeveru Crne Gore je prošle godine je bio značajan broj i individualnih domaćinstava, koja nijesu privredno registrovana, a bavila su se berbom i osnovnom preradom. To je za dobar dio stanvoiništva sjevera države, koji se izvještio u berbi pečurke, do sada bio vrlo značajan izvor zarade. „Ja vam sasvim iskreno kažem da smo ove godine svi na gubitku - berači, otkupljivači, prerađivači i izvoznici, jer to je jedan lanac. Nikada lošija godina“ – kaže vlasnik rožajske kompanije za otkup u preradu pečurke i šumskih plodova „K.D. Sloga“, Feho Kalač.
Poznavaoci prilika u toj oblasti smatraju da će se izgubljena godina kada se radi o pečurki i šumskim plodovima, loše odraziti na i tako nizak standard stanovništva sjevera Crne Gore.
Komentari