Izvještajni period od juna 2022. do juna 2023. godine obilježila je napetost i konfrontiranje što je, kako je primijećeno u dokumentu, dovelo do blokade političkog sistema. 

” Političkom situacijom je dominirala prelazna vlada koja nije imala povjerenje parlamenta i parlament koji nije mogao da okupi jasnu i dosljednu većinu za sprovođenje reformi. Štaviše, bojkot velikog dijela parlamenta uticao je na njegov rad. Nije bilo efikasnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana političkih partija u cilju jačanja parlamentarne odgovornosti i nadzora vlade”, navodi se u izvještaju.

NEMA NAPRETKA

U dijelu koji se tiče pravosuđa i osnovnih prava, EK primjećuje ograničen napredak.

To, prema ,,rječniku“ koji se koristi u Izvještaju EK, praktično znači da nije postignut napredak u reformi pravosuđa, do sada najizazovnijoj oblasti – vladavini prava.

” Pravosudni sistem je nastavio da se suočava sa dubokom institucionalnom krizom, i dalje je pogođen pitanjima odgovornosti, između svih ostalih slabosti. Kao što je navedeno u prethodnim godišnjim izvještajima, korupcija i korupcija na visokom nivou ostaju pitanja koja izazivaju zabrinutost i preovladavaju u mnogim oblastima, uključujući i državne strukture. Postignut je ograničen napredak u sprečavanju korupcije, ali zakonodavni i strateški okvir tek treba da se u potpunosti unaprijede”, ističe se u dokumentu.

Kad je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, kako se navodi, brzo postupilo u pokretanju nekoliko istraga slučajeva visokog profila, „koji izgleda da ukazuje na duboku infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući i najviši nivo pravosuđa i organa za sprovođenje zakona“.

” Pravosudni sistem Crne Gore treba da pokaže snažan, strog, koherentan i nedvosmislen odgovor. Crna Gora mora dalje poboljšati rezultate istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda i konfiskacija imovine u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti, potrebno je sprovesti efikasniju politiku krivičnog sankcionisanja i odgovor pravosuđa… Potrebno je poboljšati efikasnu i sistemsku upotrebu finansijskih istraga i zapljene i oduzimanja imovine. Napori na ovom polju prvenstveno bi trebalo da budu usmjereni na one sektore koji su najosjetljiviji na korupciju”, piše je u dokumentu.

USTAVNI SUD

U izvještaju se ističe da je nepostojanje funkcionalnog Ustavnog suda između septembra 2022. i februara 2023. ozbiljno uticalo na izborne procese. Zato bi, kako navode, Crna Gora u narednoj godini trebala da imenuje preostale članove Ustavnog suda i Sudskog savjeta, stalnog predsjednika Vrhovnog suda i stalnog Vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Tužilačkog savjeta.

” Postupak treba da bude sproveden na osnovu zasluga i transparetno, kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje pravosuđa uz nezavisnost, nepristrasnost i integritet nosilaca funkcija na ključnim pravosudnim pozicijama”, navodi se u preporukama EK.

U dijelu koji se tiče medijskog pluralizma, piše da Crna Gora ima određeni nivo pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja, ali je napredak i dalje ograničen.

” Vlasti su pružile brze i efikasne policijske i institucionalne odgovore na nove slučajeve nasilja nad novinarima. Međutim, nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva. Vlada je uključila civilno društvo i medijske aktere u izradu novog medijskog zakonodavstva, ali nije uspjela da finalizuje zakonske prijedloge i da ih predstavi Skupštini. Vlasti treba da pojačaju napore da se efikasno pozabave neriješenim preporukama ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, posebno u vezi sa važnim starim slučajevima”, piše u dijelu koji se tiče medijskih sloboda.

Problematizuju Raonićev izbor za direktora RTCG

U dijelu koji se tiče rada Javnog servisa, EK navodi da je RTCG nastavila da vodi uravnoteženu uređivačku politiku, pružajući širokom spektru političkih aktera mogućnosti da predstave različite političke stavove na svim svojim platformama tokom opštinskih, predsjedničkih i parlamentarnih izbora.

Ipak, EK primjećuje da je u januaru 2023. godine Osnovni sud u Podgorici poništio kao nezakonitu odluku Savjeta RTCG o imenovanju generalnog direktora javnog emitera.

” U maju 2023. godine, ovu presudu je u drugom stepenu potvrdio Viši sud u Podgorici. U junu 2023. godine, Savjet je ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru reakciju javnosti više NVO, koje su optužile Savjet RTCG za zloupotrebu službenog položaja i nepostupanje po pravosnažnoj i pravosnažnoj sudskoj odluci. Tužilaštvo je otvorilo krivičnu istragu o ovom slučaju. Efikasan pravni lijek u slučajevima kada je Skupština razriješila članove Savjeta RTCG tek treba da se obezbijedi, bilo kroz sudsku praksu ili kroz zakon”, ističe se u dokumentu.

 Popis sprovesti u skladu sa zahtjevima i preporukama EU

Kada je u pitanju statistika, EK primjećuje da Monstatu fali finansijskih i ljudskih resursa, ali primjećuje i nedostatak stručnost u pojedinim oblastima.

Planirani nacionalni popis stanovništva i stanova zahtijeva pažljivo sprovođenje od strane vlasti, posebno kada su u pitanju osjetljiva pitanja etničke pripadnosti, vjere i jezika.

Crna Gora, bi, navode u EK, trebalo u narednom periodu da ojača kadrovske i finansijske resurse Monstata, kako bi u potpunosti ispunio svoje obaveze i zadržao stručni kadar.

Kada je u pitanju popis, iz EK preporučuju da se on sprovede u skladu sa zahtjevima i preporukama EU, te da se za to izdvoji dovoljno sredstava.

,,Političari na najvišem nivou napadali NVO sektor“

Evropska komisija problematizuje što je vlada Dritana Abazovića koja je od avgusta 2022. bila u v. d. stanju, nastavila da donosi važne odluke, razrješava i postavlja ključne funkcionere.

” Ključne pozicije su nastavile da se popunjavaju sa v. d. funkcionerima. Nedostatak koordinacije ministarstava ostaje razlog za zabrinutost. U februaru 2023. godine, prelazna vlada je usvojila svoj godišnji program rada za 2023. Sveukupno gledano, transparentnost upravljanja je i dalje problem i Vlada je često pribjegavala proceduralnoj opciji usvajanja odluka bez formalnog održavanja sjednice Vlade”, piše u dokumentu.

Navode i da je uloga civilnog društva prepoznata, ali da je potrebno unaprijediti pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju državnih institucija i civilnog društva.

“Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su ocjenjivali rad organizacija civilnog društva i prijavljeni su izolovani slučajevi verbalnih napada”, navodi se u izvještaju.

Bez stvarnog napretka u ekonomiji 

Kada je riječ o ekonomskim kriterijuma Crna Gora je ostvarila ograničen napredak i umjereno je pripremljena u razvoju funkcionalne tržišne privrede.

” Ekonomska ekspanzija je nastavila snažan tempo rasta u 2022, podržan privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma”, konstatovano je u Izvještaju.

Ocijenjeno je da je ekspanzivna fiskalna politika podstakla domaću tražnju i doprinijela veoma visokom rastu neto plata, da se budžetski defict povećao, kao da nije razvijen srednjeročni plan konsolidacija koji treba da riješi sve veće fiskalne izazove.

” Bankarski sektor je ostao dobro kapitalizovan i likvidan. Broj novih preduzeća je povećan, ali napori da se poslovanje unaprijedi, okruženje i upravljanje državnim preduzećima usporeno je zbog političkih neizvjesnosti. Crna Gora je postigla određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi sa konkurencijom pritisaka i tržišne snage unutar EU. Obrazovni sistem se suočava sa brojnim izazovima. Napori za unapređenje zelene i digitalne tranzicije su nastavljeni, ali i dalje postoje veliki nedostaci u infrastrukturi. Uprkos određenom napretku u metalurškom sektoru i dobrog učinka turizma, potrebni su napori za diversifikaciju”, navodi se u izvještaju.

Izvor: Pobjeda