Predsjednik Milatović je tokom obraćanja kazao da smo napravili smo značajan napredak u vrednovanju i promovisanju ljudskih prava, ali da pred nama još ostaje dug put.

- Vođeni našim Ustavom, međunarodnim sporazumima i zakonima, uspostavili smo i nastavili da jačamo zakonodavni okvir za zaštitu, promociju i unaprjeđenje ljudskih prava i sloboda. Napravili smo iskorak u mnogim oblastima, međutim, moramo priznati da izazovi i dalje postoje - kazao je on.

Istako je da diskriminacija (posebno među ranjivim grupama), nasilje i nejednakost još uvijek utiču na živote mnogih u našoj zemlji i ukazuju na potrebu daljeg jačanja svijesti o važnosti tolerancije i poštovanja različitosti.

- Vladavina prava je temelj svake demokratije, srž ljudskih prava i sloboda i okvir za njihovo očuvanje. Jedino nezavisno, nepristrasno, odgovorno i efikasno pravosuđe, jaki mehanizmi za borbu protiv korupcije i osigurana sloboda medija i izražavanja podržana povjerenjem javnosti garantuju da niko nije iznad zakona i da je pravda dostupna svima. To je ono čemu Crna Gora mora težiti - poručio je Milatović.

Danas, kako je kazao, dok razgovaramo o ljudskim pravima, svjedočimo njihovom brutalnom kršenju širom svijeta gdje se ljudi suočavaju sa sukobima, krizama i humanitarnim izazovima.

Naveo je da smo kao odgovorno društvo, odabrali da ne okrećemo glavu od ovih globalnih problema. U tom smislu, kako dodaje nastavljamo dijeliti odgovornost i sarađivati u pronalaženju rješenja.

- Borba protiv terorizma nesporno je pravo ali i obaveza svake države. Stravičan teroristički napad Hamasa, u kome je ubijen veliki broj civila, dao je za pravo Izraelu da se brani. Ali borba protiv zločinaca i terorista ne smije suspendovati primjenu međunarodnog humanitarnog prava, kao jedne od najvažnijih civilizacijskih tekovina modernog čovječanstva - kazao je Milatović.

Prema njegovim riječima, slike stradanja nedužnih civila u pojasu Gaze, naročito djece, ne mogu nas ostaviti ravnodušnim i nijemim..

- Zaštita civila, omogućavanje efikasne realizacije humanitarne pomoći i sprječavanje prinudnog raseljavanja palestinskog naroda u pojasu Gaze, moraju biti predmet posebne pozornosti cjelokupne međunarodne zajednice, do postizanja konačnog i održivog mira između Izraela i Palestine - kazao je on.

Naglasio je da zaštita izbkeglica, uključujući njihov pravni status, kao i naša odluka da im pružimo utočište dok bježe od razornih sukoba, dobila jednoglasnu podršku našeg društva, čime je Crna Gora postala zemlja koja je nakon ruske agresije otvorila vrata najvećem broju ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u Evropi.

- Kulturne sličnosti, altruizam i politika otvorenih vrata Crne Gore stvorili su osjećaj sigurnosti za ove ljude koji su napustili svoju zemlju. Nakon pružanja zaštite, sada je na nama da im omogućimo nesmetan pristup pravima i servisima, kao i priliku da doprinesu našem društvu kroz rad, rast i razvoj - dodao je on.

Kada je riječ o ličnim pravima, bez obzira da li se radi o pravima žena, djece, osoba sa invaliditetom, manjina ili pripadnika LGBT populacije, ona su od suštinskog značaja za svako društvo, kazao je Milatović.

Stoga je naša odgovornost, kako navodi, da kreiramo okruženje jednakih mogućnosti lišeno diskriminacije.

Milatović se osvrnuo i na prava i položaj djece u Crnoj Gori. U vrijeme kada mnoga djeca širom svijeta pate usled posljedica ratnih dešavanja, kako kaže, moramo biti zahvalni što su naša djeca zaštićena.

Kako je naveo, moramo se više truditi da stvorimo ambijent u kome svako dijete u Crnoj Gori odrasta sigurno, zdravo i obrazovano. Ovo nije samo međunarodna obaveza, već su pomenuta prava od suštinskog značaja za blagostanje i budući prosperitet našeg društva.

Kao Predsjednik svih građana, smatram da je moja obaveza, ali i moje lično i profesionalno opredjeljenje da se zalažem da svako dijete u Crnoj Gori ravnopravno uživa svoja prava, dodoa je on.

Na 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Milatović je skrenuo pažnju i na porodice koje nemaju jednake mogućnosti, gdje su djeca izložena siromaštvu, nasilju i nemaju pristup obrazovanju.

Zvanična statistika kaže da skoro svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu, a taj broj je još i veći kod višečlanih porodica i u pojedinim regionima naše zemlje, dodao je on.

- Moja poruka je jasna: neophodno je da pružimo jednake mogućnosti svakom djetetu kako nijedno ne bi živjelo u siromaštvu. U tome možemo i moramo učestvovati svi – Vlada kroz reformu socijalne i dječije zaštite, obrazovanja i zdravstvenog sistema; privatni sektor kroz korporativnu društvenu odgovornost za podršku ovim reformama na nacionalnom i lokalnom nivou; akademska zajednica kroz prikupljanje i analizu podataka; civilni sektor da osigura da sve reforme budu dio konsultativnog, participativnog procesa uz stalno uzimanje u obzir glasova djece i mediji kroz etično izvještavanje o ovom problemu.

Kada je u pitanju obrazovanje, znamo da svako drugo od troje djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole sa nedovoljnom infrastrukturom; da u osnovnim i srednjim školama u prosjeku ima 16 učenika po računaru; da samo svaki četvrti nastavnik pohađa programe stručnog usavršavanja i da djeca koja odrastaju u siromaštvu pohađaju vrtiće, osnovnu i srednju školu u mnogo manjem procentu od svojih vršnjaka. Ovo je poziv na akciju svima. Očekujem da Vlada u budžetu za narednu godinu obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih i predškolskih objekata, kao i za njihovo adekvatno opremanje novim tehnologijama. Ulaganje više sredstava u kontinuirano stručno usavršavanje svih nastavnika je neophodno ako želimo postići bolji kvalitet obrazovanja - kazao je Milatović.

Konačno, kako navodi, kada je u pitanju nasilje, "nažalost, svi smo svjedoci koliko je ovo pitanje ozbiljno i prisutno, posebno među djecom i mladima."

- Zato ovom prilikom želim da podsjetim da društvo bez nasilja počinje kod kuće. Biti roditelj je najvažniji, ali i najizazovniji zadatak koji čovjek može imati. Svakom roditelju je potrebna podrška, a programi podrške roditeljstvu uvedeni su u skoro polovini opština u našoj zemlji - dodao je on.

Pozvao je da se ovi programi učine dostupnim roditeljima u svim opštinama, a njih ohrabrujem da uzmu učešće.

- Samo ujedinjenim naporima možemo izgraditi kulturu nenasilnog vaspitanja djece od rođenja. Takođe treba da se pobrinemo da, kada dođe do krize u porodici, adekvatna podrška bude pružena blagovremeno. Iz tog razloga, kao Predsjednik, pozivam na jačanje naše solidarnosti kroz bolju podršku najugroženijim građanima i porodicama. To možemo učiniti povećanjem broja socijalnih radnika u Crnoj Gori i broja usluga koje pružaju, da bi se spriječili slučajevi nasilja kroz savjetovanje, porodičnu terapiju i planove sveobuhvatne brige za porodice u riziku. Predlažem da sve ove izazove odmah stavimo u fokus. Ujedinimo se u stavljanju djece i porodice u srce razvoja naše zemlje - kazao je on.

Građanima Crne Gore poručio je da mogu računati da će se zalagati da se ove promjene hitno dese kako bi se obezbijedila jednaka prava i mogućnosti svakom djetetu i odraslom licu u ovoj zemlji.

- Dok obilježavamo 75. godišnjicu deklaracije o ljudskim pravima, moramo prepoznati da ovaj jubilej služi i kao podsjetnik na važnost naših zajedničkih vrijednosti. To je svjedočanstvo naše posvećenosti stvaranju svijeta u kojem su ljudska prava univerzalna. Naša misija je da živimo u skladu sa ovim vrijednostima i osiguramo da one postanu stvarnost za svakog pojedinca. Koristim ovu priliku da odam priznanje UN sistemu za ključnu ulogu koju igra u promovisanju ljudskih prava, mira i sigurnosti, kako širom svijeta, tako i u Crnoj Gori. Kao što sam istakao govoreći u Skupštini Ujedinjenih nacija, Crna Gora je čvrsto opredijeljena i odlučna da aktivno i konstruktivno doprinosi kolektivnim naporim za očuvanje mira i bezbjednosti u svijetu, kao i sprovođenju „Nove agende za mir“, kojom je Generalni sekretar UN-a postavio kamen temeljac za obnovu međunarodnog sistema zasnovanog na povjerenju i solidarnosti - zaključio je Milatović, prenosi Dan.