To je Vijestima rekao general u penziji Blagoje Grahovac.

On je podsjetio da je Ustavom definisano ko čini Savjet - predsjednici države, Skupštine i Vlade, i da to tijelo ne može da radi ako nema jednog člana.

“Onda to nije Savjet, nego grupa, što nije ustavna kategorija... Ako Mandiću zahtjev bude odobren, ne bi bilo umjesno da prisustvuje sjednicama Savjeta. A ukoliko ne prisustvuje jedan član, onda Savjet ne bi bio kompletan”, objasnio je Grahovac.
Poslovnikom o radu Savjeta definisano je da sjednicama moraju prisustvovati svi članovi i da se odluke donose konsenzusom.

Mandić je nedavno u intervjuu beogradskoj Politici kazao da ne radi “ni za čije tuđe račune, već isključivo za svoj narod”, i da će tražiti od nadležnih da mu ne dostavljaju tajne podatke.

“Svakoga jutra na raznim televizijama gostuju ljudi za koje nemam nikakvu dilemu da rade za tuđe interese i koji uporno ponavljaju tu mantru da bih ja takve informacije stavio nekome na raspolaganje. Ja tu prepoznajem samo jedan scenario - da će neko pokušati da podvali Andriji Mandiću i poslije saopštiti kako je preko mene procurio neki povjerljiv podatak. Upravo kako se takav scenario ne bi obistinio, skrenuću pažnju nadležnima koji bi trebalo da mi šalju te podatke, da to ne čine jer meni nijesu potrebni za obavljanje funkcije predsjednika parlamenta”, istakao je Mandić.

On je poručio da će, “onog momenta kad se stekne neophodno međusobno povjerenje”, možda zatražiti “pravo da dobija te podatke”.

Ekspert za bezbjednost kojeg su Vijesti kontaktirale, nezvanično je rekao da je Mandić vjerovatno mislio da se “odrekne” podataka iz domena nacionalne bezbjednosti, jer mu je za pristup NATO podacima potrebna posebna dozvola.

Šef Skupštine jedan je od onih funkcionera koji može da pristupa tajnim podacima bez dozvole, dok mu je za pristup podacima strane države ili međunarodne organizacije neophodna tzv. bezbjednosna dozvola, koju izdaje Direkcija za zaštitu tajnih podataka. Ako bi, hipotetički, Direkcija prihvatila Mandićev zahtjev i odbila da mu izda dozvolu, upitno je kako bi on mogao da učestvuje u radu Savjeta i odlučuje o važnim pitanjima.

Takođe, nejasno je kako bi neke institucije mogle da ne dostavljaju Mandiću podatke iz oblasti nacionalne bezbijednosti ako im je to zakonom propisana obaveza.

Savjet, između ostalog, donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, postavlja, unapređuje i razrješava oficire Vojske, predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja, predlaže upotrebu Vojske u međunarodnim snagama...

Mandić nije odgovorio Vijestima na pitanja upućena preko službe Skupštine - da li je poslao zahtjev nadležnim organima da mu ne dostavljaju tajne podatke, kako će učestvovati na sjednicama Savjeta ako nema pristup tim podacima, te da li je mislio se “odrekne” nacionalnih ili NATO podataka.
Međunarodni partneri protivili su se učešću Mandićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) u vlasti, poručujući u neformalnim razgovorima da su zabrinuti što bi tako predstavnici tog saveza mogli da imaju pristup NATO podacima. ZBCG je bio protiv članstva Crne Gore u tom vojno-političkom savezu. Predstavnik ZBCG bio je od februara do aprila prošle godine na čelu Skupštine, što je iskoris tio za blokadu Savjeta.

Osim NATO podacima, šef Skupštine ima i pristup “bezbjednosnom biltenu”, koji svakog dana dobijaju još i predsjednici države i vlade.

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) ima zakonsku obavezu da ih izvještava o podacima od značaja za sprečavanje djelatnosti usmjerenih protiv nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, odbrane, bezbjednosti i Ustavom utvrđenog poretka Crne Gore. O podacima “od značaja za odbrambene interese Crne Gore i ispunjenje strateških bezbjednosnih ciljeva i interesa (obavještajni i kontraobavještajni poslovi u oblasti odbrane)”, ANB izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, kao i ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

Iz ANB-a nijesu odgovorili Vijestima na pitanja da li im je stigao zahtjev Mandića da mu ne dostavljaju podatke i da li bi eventualnim prihvatanjem toga prekršili zakon.

Iz Ministarstva odbrane su, odgovarajući na ista pitanja, poručili da taj resor postupa isključivo u skladu sa zakonima i da će tako biti i ubuduće.

Mandić je za šefa parlamenta izabran krajem oktobra, sa 49 glasova poslanika, a uz protest opozicije i nekih NVO, koji je održan ispred zgrade parlamenta. Iz opozicije su, tokom rasprave o Mandiću, podsjetili na mnoge njegove ranije izjave o Kosovu, NATO-u, Podgoričkoj skupštini...

Mandićeva koalicija obavezala se sporazumom o novoj vlasti na potpunu usklađenosti države sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije (EU), što podrazumijeva nastavak podrške sankcijama Rusiji, na članstvu države u NATO-u, te na saradnju sa svim zemljama koje Crne Gora priznaje, što podrazumijeva i Kosovo.

Dozvola ne treba šefovima države, Skupštine i Vlade, ministrima, VDT-u...

Prema Zakonu o tajnosti podataka, bez dozvole tajnim podacima mogu pristupiti predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine, premijer, potpredsjednici Vlade, ministri nadležni za unutrašnje poslove, vanjske poslove, poslove finansija i poslove odbrane, vrhovni državni tužilac (VDT), rukovodioci državnih tužilaštava, državni tužioci, glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci...

Osim njih, podatke mogu bez dozvole gledati i predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, predsjednici sudova i sudije, članovi skupštinskih odbora za bezbjednost i odbranu i za antikorupciju...