Šavničke Duži diјele sudbinu ostalih sela na sјeveru: Seoska škola spala na tri đaka
DETALJ IZ SELA DUŽI/ ŽELJKO ŠAPURIĆ

Šavničke Duži diјele sudbinu ostalih sela na sјeveru: Seoska škola spala na tri đaka

Na pet­na­e­stak ki­lo­me­ta­ra od Šav­ni­ka na­la­zi se se­lo Du­ži ko­je je ne­ka­da bi­lo po­zna­to po za­sa­di­ma ra­znih ži­ta­ri­ca. Me­đu­tim, Du­ži su do­ži­vje­le istu sud­bi­nu kao i sva osta­la se­la sje­ve­ra Cr­ne Go­re jer je sta­nov­ni­štvo od­la­zi­lo u gra­do­ve u po­tra­zi za bo­ljim po­slo­vi­ma. Mještanin Milija Ćeranić u razgovoru za "Dan" ističe da je selo Duži sa zaseocima na popisu 1981. godine imalo 280 stanovnika, po popisu 2003. godine bilo je 155 stanovnika, a trenutno je oko 25 uglavnom staračkih i samačkih domaćinstava.

Mještanin Uglješa Vilotijević (80) kaže da se život danas u selu Duži i ostalim zaseocima ne može porediti sa vremenom kada je on imao 20 i 30 godina.

– To su bile Isusove muke. Drva su bila daleko, kao i sijeno i voda. Danas su uslovi odlični za onog ko može i hoće da radi, a ko neće ne treba ga žaliti. Mladi ljudi ovdje mogu raditi i živjeti da im ništa ne fali – smatra Vilotijević.

U Dužima je, sjeća se on, 1964. godine bilo 80 domaćina, dok ih je danas svega šest u selu, a razlog tome je što je omladina "pobjegla".

– Najviše je staračkog stanovništva, samo je u jednoj kući ostao podmladak da se bavi poljoprivredom. Tokom ljeta dok ima turista i đaka selo je živo, a se zimi se osjećaju praznina i pustoš – navodi Vilotijević.

Milija Ćeranić dodaje da Područno od‌jeljenje osnovne škole u Dužima nikada nije prekidalo svoj rad, čak ni za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, ali da sada situcija nije nimalo ružičasta.

– Škola nažalost trenutno ima tri đaka. Čini mi se da su to posljednje generacije i da će za četiri godine prestati sa radom, ako se nešto bitno ne promijeni. Ista je sudbina cijele opštine, čak i cijelog sjevera države – navodi Ćeranić i pita se da li je to svjesno urađeno kako bi se prostor oslobodio za neke druge aktivnosti.

– Stanovništva je sve manje, a to potvrđuje i primjer Srednje poljoprivredne škole u Šavniku gdje profesori i poreski obveznici drugih opština obrazuju d‌jecu koja su takođe iz drugih opština – konstatuje Ćeranić i dodaje da su Duži postale atraktivno vikend naselje.

– Dosta ljudi odavde radi širom Crne Gore i regiona, pa ljeti dio odmora provode na svom ognjištu – kaže Ćeranić i naglašava da je nedostatak vode glavni limitirajući faktor za život u Dužima, jer se uvijek mora kalkulisati i štedjeti voda, kako za kuću, tako i za zalivanje bašti i napajanje stoke. Drugi faktor je put koji je, kako navodi Ćeranić, atraktivan za one koji prvi put dolaze u selo jer ima veliki uspon i prolazi ispod prevoja Žuta greda ispod kojeg se proteže provalija od nekoliko stotina metara.

– Iako je pogled na divlju prirodnu ljepotu veličanstven, u isto vrijeme stvara se nemir od mogućeg obrušavanja stijena čiji se vrhovi sa puta skoro i ne vide. Kako savremeno doba traži dobru internet komunikaciju, mobilni provajederi u selu "nisu na visini zadatka", jer pored postojećih uređaja, moramo uzimati dodatne da bi se signal pojačao. To su neke stvari koje bi trebalo unaprijediti kako bi se stvorili uslovi za preduzetnike koji bi ovd‌je mogli otvariti restorane, kafane, prodavnice, etno-sela i sl. – kaže Ćeranić.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.