Berači i otkupljivači gljiva ostali praznih džepova
PEČURKI BILO SAMO U NEZNATNIM KOLIČINAMA/ D.J.

Berači i otkupljivači gljiva ostali praznih džepova

Opšta je ocjena da je ovogodišnji rod pečurki na sjeveru Crne Gore jedan od najlošijih u poslednjih nekoliko decenija. To potvrđuju i otkupljivači šumskih plodova, navodeći da su zbog toga na velikom gubitku i oni i veliki broj ljudi koji se tradicionalno bave berbom i prodajom pečurki. Navode da je bilo određenih količina lisičarke u ranom proljeću, a da vrgnja skoro nije ni bilo.

– Ovogodišnja sezona berbe pečurke na sjeveru Crne Gore može se sa sigurnošću smatrati izgubljenom zbog izuzetno lošeg roda. Kao što ne pamtim bolju godinu od prošle, slobodno vam mogu reći da je ovo najgora godina od kada se ja bavim ovim poslom, a bavim se dugo. Malo lisičarke je bilo u rano proljeće, dok vrgnja skoro da i nije bilo. Neke male količine ove pečurke sam otkupljivao po 13 eura, što samo po sebi govori da je potražnja bila velika, a ponuda, zbog slabog roda, skoro nikakva – kazao je Feho Kalač, jedan od najvećih otkupljivača pečurki i šumkih plodova iz Rožaja, vlasnik preduzeća "Sloga", dodajući da je generalno gledano, kada je rod gljiva u pitanju, godina loša u čitavom regionu.

On je naglasio da su na slab rod pečurki uticale nepovoljne vremenske prilike.

– Imali smo u startu hladno i kišovito proljeće, a onda dugo i sušno ljeto. To nepovoljno utiče na rod gljiva. Iako sezona vrgnja traje praktično do prvih snjegova, mislim da se tu više ništa ne može promijeniti ni kod nas, niti u okruženju, gdje je identična situacija – naglašava Kalač.

Da je godina bila jako loša, potvrđuje i Sead Alibašić, osnivač firme "Alibašić kompani", koji posjeduje sušaru za preradu gljiva i bavi se otkupom šumskih plodova i ljekovitog bilja u Petnjici. Navodi da kao otkupljivač ne pamti goru sezonu.

– Već duže vremena se bavimo otkupom šumskih plodova, gljiva i ljekovitog bilja, ali smo poslednje dvije godine odlučili da osnujemo firmu koja za sada posluje jako dobro. Međutim, ove godine rod pečurki je bio nikakav. Početkom jeseni otkup je krenuo, i to u jako malim količinama, ali kasnije pečurke jednostavno nije bilo. Prošle godine, vrgnja u jesenjem periodu bilo je na svakom koraku, dok je ova godina usljed promjenljivih vremenskih prilika zakazala. Mnogi sakupljači ovih vrijednih gljiva su razočarani, jer je zbog slabog roda otišla i njihova prilika da zarade dodatni novac – ističe Alibašić.

Na sjeveru Crne Gore prošle godine bio je znatan broj i individualnih domaćinstava koja nijesu privredno registrovana, a bavila su se berbom i osnovnom preradom. To je za dobar dio stanoviništva sjevera države, koji se oprobao u berbi pečurke, do sada bio vrlo značajan izvor zarade. Na to ukazuje i otkupljivač Neno Vasović iz Andrijevice, koji se pridružuje ocjeni da će kućni budžeti u brojnim domaćinstvima, zbog slabog roda pečurke, ostati siromašniji.

– Jedan sam od najstarijih otkupljivača pečurke na ovom području, ali gore godine nijesam zapamtio. Minulih godina narod je mogao znatno da dopuni svoje kućne budžete od prodaje pečurke, ali ove sezone svi smo ostali kratkih rukava. To svakako nije dobro, jer je pozamašam broj ljudi ostao praznih džepova, što u velikoj mjeri pogoršava dosta nezavidnu materijalnu situaciju u brojnim domaćinstvima – zaključio je Vasović.

Izvor Dan

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.