Predlažu, između ostalog, da se zakonski uredi da i muškarci i žene stiču pravo na starosnu penziju sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Takođe zahtijevaju i da se reguliše pitanje srazmjernih penzija.

"Tražimo da se penzioneri koji su gradili i izgradili ovu državu, građani i poreski obveznici, kao suvereni nosioci vlasti, istinski pitaju u donošenju odluka, ako hoćemo da 'Crna Gora bude kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope'. U zadnjih 30 godina na sjeveru je nestalo 50.000 građana, što zbog nataliteta što zbog selidbe, traženja zaposlenja. Podržavamo predlog premijera Spajića za formiranje ministarstva koje će se baviti ruralnim pitanjima. Reforma pravosudnog sistema je nužna. Moraju se sprovesti radikalne reforme u svim djelatnostima, naročito u obrazovnom sistemu, i posebno reforme penzijskog i zdravstvenog sistema, u cilju adekvatnije socijalne zaštite, jer je mnogo pitanja zakonom neregulisano", navodi se u saopštenju.

Oni su se obratili predsjedniku i potpredsjednicima Skupštine Andriji Mandiću, Zdenki Popović i Borisu Pejoviću, predsjedniku i potpredsjednicima Vlade Milojku Spajiću, Aleksi Bečiću i Srđi Pavićeviću, kao i ministru finansija Novici Vukoviću, ministarki rada i socijalnog saranja Naidi Nišić i direktoru Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Ranku Aligrudiću.

"Partija penzionera, invalida i restitucije CG-PIR, Udruženje penzionera CG Pravda, Udruženje penzionera sa najnižim penzijama, Udruženje penzionera sa srazmjernim penzijama, Koordinacioni odbor penzionera Podgorice, odlučili su da se aktivno uključe u rješavanju gorućih pitanja penzionera Crne Gore, čiji život iz godie u godinu je sve lošiji. Odluka Ustavnog suda Crne Gore o stavljanju van snage član 17 stav 1 Zakona o PIO, je nanijela ogromnu štetu penzionerima, i pravni vakuum u rješavanju već podnijetih penzionerskih zahtjeva u ostvarivanju svojih prava. Podržavamo predlog Vlade Crne Gore, g-dina Milojka Spajića, da se reguliše pitanje najnižiže penzije, od 450 eura, iako ima negodovanja koje kontrolišemo. Nije pravično imati isti iznos penzije sa 15 godina staža i onih sa 30 i više godina staža. Podržavamo izjavu g-dina poslanika Vasilija Čarapića, koji je svjestan te nepravde, ali 'je veća nepravda da nam penzioneri umiru od gladi ili zbog toga što ne mogu da kupe lijek'.

"Predlažemo Ministarstvu rada i socijalnog staranja, kao nadležnom ministarstvu, Ministartvu finanija, Vladi Crne Gore, radnim tijalima Skupštine i Skupštini Crne Gore, da stav 1 člana 17 Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju treba da glasi: 'Član 17 - Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života (muškarac i žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja'", dodaje se u saopštenju.

Rekli su da bi se takvim zakonskim rješenjem "zadovoljila odluka Ustavnog suda" u vezi članom 17 stav 1 Zakona o PIO, te ukinula "diskriminacija između muškarca i žene".

"Radna snaga sve više nedostaje kako Crnoj Gori, tako i Balkanu i Evropi, pa mnoge zemlje traže povećanje godina starosti za odlazak u starosnu penziju. Ustavni sud je ovom Odlukom uradio da država više ne može da propisuje privilegovan položaj žena kada je u pitanju pravo na starosnu penziju. Odluka Ustavnog suda je Ustav, ona se mora poštovati, o njoj izvršna vlast ne može da komentariše već da je samo primijeni", dodaje se.

Rekli su i da je veliki broj građana-penzionera zainteresovan "šta je sa članom 197đ, koji predstavlja izuzetak, a vezan je za ukinuti član 17 stav 1 Zakona o PIO".

"Vlada Crne Gore je zauzela pragmatičan stav, prevagnuo je javni interes, pa ta norma ostaje da važi. Tako da ove godine žene, sa 62 godine i šest mjeseci starosti i 15 godina staža osiguranja mogu ostvariti pravo na prijevremenu penziju. Svake godine se starost produžava po tri mjeseca, pa u 2028. godini, žena će imati 63 godine i devet mjeseci", navodi se.

Podsjećaju da Fond PIO servisira više od 123.000 pezionera, od toga crnogorskih 110.180, oko 9.000 inostranih i oko 4.500 sa ostalim pravima.

"Tražimo od Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva finansija, Vlade i Skupštine Crne Gore, da se sada u okviru izmjena Zakona o PIO, u roku koji je Ustavni sud utvrdio, reguliše i pitanje srazmjernih penzija. Iznose se netačni podaci o broju crnogorskih srazmjernih penzionera. Fond PIO servisira oko 11.200 srazmjernih penzija, od čega 5.826 crnogorskih, ostali su inostrani. Kada je najniža penzija iznosila 253,61 euro, bilo je oko 2.200 crnogorskih srazmjernih penzija ,koje su bile manjie od minimalne penzije. Da bi se ta nepravda ispravila, bilo je potrebno na godišnjem nivou izdvojiti 2,5 miliona eura, male pare za veliku nepravdu. Ovo tim prije, što ima srazmjernih penzija i ispod 100 eura. Ima profesora, inženjera čija srazmjerna primanja ne prelaze 200 eura. Ovu nepravdu su ispravile zemlje u okruženju i to pitanje uredili zakonima o PIO. Iznos najniže penzije od 450 eura je veliki uspjeh Vlade, a broj srazmjernih penzija u Crnoj Gori biće nešto neznatno veći, u brojčanom pa i u finansijskom pogledu. Traže da se sada u okviru ovih zakonskih izmjena, uredi i pitanje srazmjernih crnogorskih penzija, jer je nehumano gledati kako se te porodice muče, bijedno žive, pate i umiru od gladi. Crna Gora je zemlja sa najviše suicida u svijetu, a svaki četvrti suicid uradi penzioner. Samo za dva mjeseca, umrlo je 2.180 penzionera, čemu je suvišan svaki komentar", ističu.

Poručuju da penzioneri sa srazmjernim penzijama ne mogu više čekati.

"To ne služi na čast ni Vladi ni Skupštini Crne Gore. Ako ste narodni predstavnici kako slovite, onda će te odmah i hitno ispraviti ovu nepravdu. Za njih je svaki dan godina, vječnost. To nije život već mučenje i tiho umiranje. Ohrabruju nas ohrabrujuće izjave čelnih ljudi Vlade i Skupštine, da ovo pitanje treba riješiti", dodaje se.

Rekli su i da je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić učinio "mnogo na zakonitom radu Fonda, a naročito područnih jedinica" i da zbog čega ima njihovu punu podršku.

Kazali su da su dali podršku novoj Vladi i da će joj biti "sigurna potpora".

"Od Vlade tražimo reformu penzijskog sistema i donošenje novog, pravednijeg zakona o PIO, smanjenje javne administracije (neprimjereno je da na 600.000 stanovnika imamo oko 80.000 službenika, dok u Luksemburgu sa 650.000 stanovnika ima samo 15.000 uposlenih u javnom sektoru. Očekujemo od Vlade g-dina Milojka Spajića nultu toleranciju na kriminal i korupciju, javne nabavke, reprezentacije, i brojne naknade i privilegije, smanjenje više hiljada službenih auta (u Crnoj Gori sa 600.000 stanovnika ima 4.526 službenih auta, dok Švedska sa 9,5 miliona stanovnika ima oko 10 službenih auta, Njemačka sa 80.miliona stanovnika ispod 1.000 službenih auta), dosljednu vladavinu prva, pravnu državu, socijalnu pravdu", navodi se u saopštenju.

Traže i da njihov predstavnik učestvuje u izradi novog sistemskog zakona o PIO, i da njihov član bude u Upravnom odboru Fonda PIO, rekavši da su to zaslužili.

"Raduje nas činjenica da je Fond PIO ljetos u jednom mjesecu bio u suficitu pet miliona u odnosu na rashode, što je dobar pokazatelj. Dva zaposlena na jednog penzionera je malo, pa je ovakav Fond PIO neodrživ. EU je saopštila da fondovi pio do 2050. godine treba da nestanu, jer u većini zemalja su to samo jedna od potrošačkih budžetskih jedinica, mora se prelaziti na druge vidove penzijskog osiguranja. Fondovi pio Norveške, Danske, Švajcarske su moćne finansijske korporacije. Penzioneri se zalažu za međugeneracijsku solidarsnost i pristojan život koji su zaradili", zaključuje se u saopštenju koje potpisuju: Momo Joksimović (Partija penzionera, invalida i restitucije), Kosara Đokić (Udruženje penzionera Pravda), Žana Lakićević, Ruža Gojković, Milan Dujović (Udruženje penzionera sa najnižim penzijama), Ivan Grdinić, Pero Vukadinović, Milovan Janković, Sekula Popović, Slavica Vuksanović (Udruženje penzionera sa srazmjernim penzijama i Koordinacioni odbor penzionera Podgorica), te Stanija Konjević iz Bijelog Polja, Petar Cvijović i Zdravka Cvijović iz Pljevalja, Anka Mrdak iz Podgorice.

Izvor:Vijesti