On je bio gost rubrike “Čuvari poštenja” na Gradskoj TV koja je koncipirana tako da građani putem ankete biraju ličnosti od kojih žele da čuju određene odgovor.

Najavljenim izborom Faruka Resulbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda pravosuđe bi bilo odblokirano. S obzirom da je Ustavnom sudu podnijeta inicijativa za ocjenu ustavnosti Temejnog ugovora sa SPC, kakvu odluku suda očekujete i kada bi mogla biti donešena?

Katnić: Prije svega treba kazati da bi Ustavni sud Crne Gore trebao biti funkcionalan i bez izbora sedmog sudije, dakle za ovu funkcionalnost dovoljno je da Ustavni sud ima pet sudija. Svakako je bolje da je popunjen u cjelini, ali nije problem u popunjenosti, već što se sudije Ustavnog suda izjašnjavaju, odnosno zauzimaju različite stavove o pitanjima gdje je potpuno jasno da bi morali zauzeti jedinstveno mišljenje. Ovakva podjela koja je često tri-tri, gdje su tri sudije na strani jednog mišljenja a druge tri sudije na strani drugog mišljenja je posledica pravne konfuzije kod tih sudija u pogledu shvatanja uloge Ustavnog suda kao takvog.

Uloga Ustavnog suda Crne Gore se najbolje vidi kroz nadležnosti koje su mu date Ustavom Crne Gore, a što je sve regulisano članom 149 Ustava. Imajući u vidu nezamislivu zloupotrebu Vlade Crne Gore i njenog premijera a koja je učinjena potpisivanjem Temeljnog ugovora sa SPC, ako bi Ustavni sud branio ustavnost i zakonitost a koja im je sveta dužnost, ishod ove ustavne inicijative bi bio pozitivan.

O kakvom sagrešenju se radi najbolje vaši čitaoci mogu zaključiti iz „Stavova Predsjedništva CANU o Temeljnom ugovoru između Crne Gore i SPC“ izdatih nakon sjednice održane 08. jula 2022. godine.

Sa stavovima Predsjedništva CANU obavezno bi se trebao upoznati svaki zainteresovani građanin Crne Gore, pa im iste najtoplije preporučujem.

Pošto se u Vašem pitanju pominje ime Faruka Resulbegovića kao kandidata i izvjesnog sedmog sudije Ustavnog suda, sada valja reći kako naš narod kaže “da mu je dala sreća al nesreća“ da njegovo mišljenje bude odluka u vezi ove pravne stvari.

Nema dileme da će pristalice Temeljnog ugovora u Crnoj Gori, kojih je nažalost mnogo, a zbog nerazumijevanja štete koju je nanio Temeljni ugovor Crnoj Gori i uopšte crnogorskoj kulturi i istoriji, posebno onoj u vezi istorije pravoslavlja u Crnoj Gori, učiniti sve da se ovo strašno propadanje i uništenje našeg koda potvrdi kroz odluku Ustavnog suda.

Ono što ja mogu učiniti jeste da podsjetim sve sudije Ustavnog suda na svetu dužnost zaštite ustavnosti i zakonitosti, a gospodina Resulbegovića sa posebnim uvažavanjem da podsjetim da je njegova porodica stotinama godina živjela u skladu sa najvećim principima čojstva i junaštva stvorenog na tlu Crne Gore, koje predstavlja nepisani kodeks koji se nalazi na vrhu svjetske baštine.

Što se mene tiče, nijesmo smjeli ni pod koju cijenu dozvoliti kao građani da Vlada, odnosno bivši premijer u naše ime potpiše Temeljni ugovor sa SPC i preda drugoj državi našu hiljadugodišnju baštinu.

Da bi me moji prijatelji koji se osjećaju Srbima pravilno razumjeli, ovdje još navodim da Srpska pravoslavna crkva, pored toga što je nacionalna crkva Srba, je i crkva države Srbije, a to za posledicu ima da je sve ono što predstavlja pravoslavlje u Crnoj Gori u materijalnom a bogami i duhovnom smislu postalo vlasništvo države Srbije.

Kako komentarišete to što je za predsjednika Skupštine izabran Andrija Mandić, koji je u prvostepenom postupku, na osnovu optužnice koju je podiglo Specijalno tužilaštvo na čelu sa Vama, osuđen za terorizam u pokušaju, a sada će imati pristup povjerljivim državnim podacima? Da li očekujete reakciju državnih organa u odnosu na gospodina Mandića, ukoliko se pokaže da je državljanstvo Srbije, za koje je javno priznao da ima, stekao nezakonito?

Katnić: U državnim organima a posebno na najvišim državnim funkcijama morali bi se nalaziti moralno najčistiji građani, i o tome treba da razmišlja i brine svaki građanin kada odlučuje, bilo putem izbora i i na drugi način, ko će u njegovo ime obavljati ove dužnosti.

Što se tiče gospodina Mandića, u odnosu na njega kao i na svakog drugog građanina treba primijeniti odredbu člana 35 stav 1 Ustava, koja glasi: „Svako se smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda“.

Što se državljanstva tiče, a pošto Vam je poznato da volim narodne poslovice, ovdje ću Vam iznijeti jedno: „da pametno jagnje dvije majke sisa“, ali sigurno ne može obadvije voljeti. Manje je važno u ovom kontekstu da li je gospodin Mandić prije ili poslije stekao državljanstvo, već je važno da ne može voljeti dvije domovine istovremeno – samo se jedna domovina može imati!

Volio bih da Vam mogu i nešto lijepo reći, ali istine radi vjerujem da gospodin Mandić i nema neku posebnu potrebu da odaje tajne, jer su za to zaduženi saradnici stranih službi u našim državnim organima, a što i nije neka tajna.

Ovdje treba navesti da je članom 1 Ustava Crne Gore predviđeno da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine, kao i da je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.

Dosadašnji stvaralački opus gospodina Mandića i njegovih saboraca išao je u pravcu stvaranja Crne Gore kao države naroda, u kom pravcu će, to je sigurno, nastaviti. Crna Gora ne može opstati niti funkcionisati izuzev kao građanska, demokratska, multinacionalna, multikonfesionalna i antifašistička.

Smatrate li da će se participiranje u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti (po dubini) koalicije Za budućnost Crne Gore odraziti na građanski i sekularni karakter Crne Gore i vjerujete li da pomiriteljski, demokratski i proevropski preobražaj ZBCG može biti stvaran?

Katnić: Skoro da sam u vezi ovih pitanja već dao odgovor, ali ću ponoviti – u ovoj fazi, kao i u narednom periodu dok se ne ostvari ideologija političke stranke ZBCG i njoj bliskih subjekata, a to je pretvaranje Crne Gore u državu naroda, oni neće stati. Jasno je takođe da se do ovog cilja između ostalog želi doći i zaodjenuto u jagnjeću kožu, ali je cilj isti. Kad bi realizovali ovaj naum Crna Gora bi nestala kao država. E sad je došao trenutak kada Vam mogu saopštiti da su građanske i demokratske snage u Crnoj Gori sposobne da se odupru ovakvim i sličnim nasrtajima. Demokratska Crna Gora kao nikad u svojoj dugotrajnoj istoriji u svijetu nije imala toliko prijatelja kao sada za svoj evropski i evroatlantski put.

Koliko treba da zabrinjava činjenica da je od 19 ministara Vlade Crne Gore samo pet reagovalo na najnoviji mizogini napad Vojislava Šešelja na bivšu poslanicu Draginju Vuksanović Stanković. Da li je država Crna Gora morala da reaguje? Kako komentarišete sve učestalije uvrede na račun istaknutih Crnogorki, koje se ne sankcionišu?

Katnić: Profesorica Draginja Vuksanović Stanković je crnogorska heroina, kao i druge crnogorske heroine koje su bezrezervno stale u odbranu crnogorskih građanskih vrijednosti, suprotstavljajući se bez ikakvih ograda i kalkulacija besprizornim napadima. Crnogorski podvižnici su od istih i sa istim ciljem u prošlosti blaćeni i napadani. Sjetimo se kako su pred uništenje Crne Gore 1918. i 1919.godine ideološki preci pomenutih pjevali: „Kralj Nikola ukra vola i pobjega preko mora“. Cilj je da se kod mladih ljudi omrzne ime Crnogorsko. S tugom konstatujem da ste u pravu – otupila je oštrica našeg organizovanog otpora i zato treba stalno ponavljati da je organizovani, a istovremeno demokratski odgovor jedina brana ovoj pošasti.

Saopštili ste da je jedina partija kojoj biste pristupili SDP. Da li i dalje imate taj stav i da li možemo očekivati da se politički aktivirate?

Katnić: Ja sam po ubjeđenju socijaldemokrata. Dakle, ljevičar za socijalnu pravdu, ali svakako uz potpuni respekt pragmatizma u ovoj oblasti. Kao srednjoškolac oduševljavao sam se ovim idejama, posebno idejama srpskog filozofa i teoretičara socijaldemokratije Dimitrija Tucovića. Na osnovu ovoga podržavam sve ideje i nosioce ideja u oblasti socijaldemokratije.

Ako bi recimo crnogorske heroine, koje su konačno održale crnogorsku državu u proteklim godinama, formirale neku partiju u oblasti socijaldemokratije ili se pridružile nekoj postojećoj, a u Crnoj Gori ih po mom mišljenju imaju dvije (SDP i SD), ja bi im pružio svu moguću pomoć, ali svakako za sada aktivno ne bih učestvovao u političkom životu Crne Gore.