Poziv da to učine uputilo im je više crnogorskih političkih aktera i NVO, ali i ambasadorka Italije u Podgorici Andreina Marsela, koja je nedavno poručila da bi podrška Podgorice Rimu “trebalo da bude prirodna”.

Bivša Vlada, na čijem je čelu bio Dritan Abazović, donijela je početkom septembru odluku da podrži Rijad, a konačan stav država treba da saopšti 28. novembra, na sjednici Generalne skupštine Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) u Parizu, kad će se 182 člana te organizacije izjasniti koga će podržati za organizatora izložbe.

Vijestima Vlada, premijer Spajić i Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) nisu odgovorili na pitanja hoće li uzeti u razmatranje pozive za podršku Rimu, šta za odnose s Italijom znači podrška Rijadu, te šta bi potencijalna promjena odluke značila za odnose sa Saudijskom Arabijom.

Spajić se prošle sedmice u Podgorici sastao s delegacijom Ministarstva turizma Saudijske Arabije, koju je predvodio ministar Ahmed Al Kateb. Međutim, iz Vlade nije saopšteno da li je na tom sastanku bilo govora o EXPO-u.

Osim Rijada i Rima, u trci za domaćina EXPO 2030. je i Busan (Južna Koreja).

Abazović je, nakon što je njegova Vlada podržala Rijad, rekao da je to interes države jer će, tvrdi, Saudijska Arabija “višemilionskom sumom” pomoći Univerzitet Crne Gore. Iz Vlade je sredinom septembra saopšteno da je Saudijska Arabija odobrila grant od tri miliona američkih dolara za podršku razvoju obrazovnog sektora u Crnoj Gori.

Bivši premijer je naveo da Crna Gora nema ništa protiv Rima i Busana, dodajući da je Italija dva puta bila domaćin izložbe i da je Crna Gora podržala njihovu kandidaturu 2015. godine kad je EXPO održan u Milanu.

“Razumijem priče ‘EU, EU, EU’, ali samo da kažem da su Rijad podržale i Grčka, Francuska, Bugarska, Španija, SAD i još 120 država”, rekao je Abazović tada, tvrdeći da je Saudijska Arabija “već pobijedila” i da joj “teško ko može parirati” jer je najavila ulaganje milijardi u organizaciju EXPO-a 2030. Međutim, ni na sajtu BIE, ni na sajtovima kandidata nije moguće vidjeti koliko glasova imaju, odnosno koliko država im je obećalo podršku.

Abazović je tada saopštio i da je bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić (razriješen u oktobru prošle godine) bez odobrenja Vlade poslao notu Italiji da će Crna Gora podržati Rim, što, kako je dodao, nije bilo ispravno, niti transparentno. Međutim, doskorašnji šef države Milo Đukanović tvrdio je da je podrška donijeta “nakon niza susreta na najvišem nivou i na temelju osnovnog principa crnogorske vanjske politike koji je poštovan od obnove nezavisnosti”.
Odluci Abazovićeve vlade usprotivili su se neki njeni članovi, poput doskorašnjeg ministra bez portfelja Zorana Miljanića, koji je izdvojio mišljenje, uz komentar da kandidature za EXPO ide u pravcu toga “da se za novac može sve uraditi”.

Zbog odluke da se podrži Rijad, reagovale su i NVO koje su navele da Vlada na taj način podržava “nedemokratski režim Saudijske Arabije, koji brutalno i masovno krši ljudska prava”.

Ambasadorka Italije Marsela saopštila je nakon odluke bivše Vlade da je razočarana time, imajući u vidu da je, kako je rekla, Italija verbalnom notom bila dobila podršku od Crne Gore.

Ona je prije nekoliko dana kazala da bi podrška Rimu trebalo da bude prirodna, “uzimajući u obzir evropske težnje Crne Gore”. Naglasila je da je EXPO u Rimu prilika i za Crnu Goru, jer bi u državu došli turisti koji posjete Italiju, kao što se to desilo tokom EXPO-a u Milanu 2015.

“Italija je takođe predvidjela plan finansijske podrške u korist 144 zemlje. Crna Gora bi, u tom okviru, mogla iskoristiti dva miliona eura za učešće na događaju i izgradnju paviljona, u skladu sa svojim ambicijama i očekivanjima… Italija i Crna Gora su prijateljske zemlje koje povezuje istorija, kultura i neraskidive drevne veze. Ti elementi jedinstva naše dvije zemlje se ne mogu ignorisati... Stoga se nadam da Crna Gora neće odlučiti da ide protiv tih težnji”, poručila je ambasadorka.

Poziv na podršku Rimu u više navrata je poslao i crnogorski šef države Jakov Milatović. Prvi put je to učinio nakon sastanka sa Marselom, zatim tokom zvanične posjete Rimu u septembru, pa prije nekoliko dana... On je ocijenio da je Abazovićev kabinet na brzinu odlučio.

“Razumijem podršku Rijadu, ali je Italija nama strateški važna zemlja, zemlja koja je prijatelj, koja čuva crnogorsko nebo, koja je saveznik u okviru NATO saveza i koja će u narednom periodu i nakon ovog sastanka koji sam imao sa predsjednikom (Italije Serđom Matarelom), dodatno dati podršku crnogorskom učlanjenju u EU”, rekao je Milatović tokom boravka u Rimu.

Saopštio je i da je odluka Abazovićeve vlade “nedovoljno dobra” i zbog toga što Italija može da pomogne Crnoj Gori.

Posljednji poziv Vladi da promijeni odluku, poslao je u nedjelju, rekavši da je to, “uz puno poštovanje prema ostalim kandidatima”, prilika da Crna Gora i djelima pokaže svoju “evropsku orijentaciju”.

Kako se odlučuje o domaćinu EXPO
Na sjednici Generalne skupštine BIE svaki kandidat održaće završnu prezentaciju svog projekta. Prisutne države članice organizacije, koje predstavljaju delegati koje imenuju vlade, potom će glasati za zemlju domaćina EXPO 2030. Glasanje je tajno i obavlja se elektronski, a svaka država ima po (jedan) glas.

Pravila predviđaju da, kad postoje više od dva kandidata, kao što je sada slučaj, država mora dobiti dvotrećinsku većinu da bi bila izabrana u prvom krugu. Ako nijedan predlog ne dobije tu većinu, eliminiše se predlog koji dobije najmanje glasova.

Ova procedura se nastavlja sve dok ne ostanu dva kandidata. Zemlja domaćin će tada biti izabrana prostom većinom. Nakon što neka država bude izabrana za domaćina, ona nastavlja da sarađuje sa BIE na formalizaciji EXPO projekta podnošenjem registracionog dosijea koji mora da odobri Generalna skupština BIE.

Rijad najavio ulaganje od 7,8 milijardi dolara
Rijad u svoju izložbu, prema predatoj dokumentaciji, planira da uloži 7,8 milijardi dolara, a izložba bi trebalo da se održi od 1. oktobra 2030. do 31. marta 2031, pod nazivom “Era promjena: Zajedno za dalekosežno sjutra”.

“Teme odražavaju težnju da se globalna zajednica mobiliše ka inkluzivnom, ponovo pokrenutom svijetu, u kome su nauka i tehnologija u službi bolje budućnosti čovječanstva...”, kazali su organizatori.

Italija promoviše projekat nazvan “Ljudi i teritorije: Regeneracija, inkluzija i inovacija”, a plan im je da se izložba održi od 1. maja do 31. oktobra 2030.

“Cilj je da pruži održiva rješenja za identifikaciju novih načina života na našim teritorijama s obzirom na izazove s kojima se danas suočavamo, a koji uključuju svaki aspekt od pokretanja razvoja siromašnih ruralnih područja i poboljšanja urbanih uslova života u zemljama u razvoju, do suočavanja s društvenim nejednakostima, kriminalom, vodom i upravljanjem otpadom u bogatijim zemljama...”.

Centralna tema kandidature Busana je “Transformisanje našeg svijeta, kretanje ka boljoj budućnosti”, a tri podteme, kako su kazali organizatori, oličavaju “odlučnost grada da savlada izazove i da služi kao primjer ljudima širom svijeta”.

“Prva, održivi život s prirodom, znači prevazilaženje globalne krize klimatskih promjena i težnju za održivim životom sa prirodom. Druga, tehnologija za čovječanstvo, znači rješavanje raznih neželjenih efekata koji su rezultat naprednog tehnološkog razvoja... Treća, platforma za brigu i dijeljenje, sadrži rješenja različitih dispariteta između društvenih klasa i zemalja”, piše u prijavi.

Oni procjenjuju da će ukupan broj posjetilaca na izložbi biti 34,8 miliona, a ona bi se održala od 1. maja do 31. oktobra 2030.

U trci za EXPO su bile Moskva i Odesa, ali su one povukle kandidature.