Ove informacije “Vijestima” su nezvanično potvrđene u državnoj energetskoj kompaniji, a redakcija ima i uvid u nacrt ovog poziva koji je poslat Ministarstvu energetike i rudarstva.

“Pravo učešća na javnom pozivu imaju sve kompanije iz Crne Gore i inostranstva koje su registrovane i posluju u skladu sa zakonima države u kojoj obavljaju svoje djelatnosti. Prednost prilikom odabira poslovnog partnera imaće kompanije koje imaju tradiciju i reference u proizvodnji kovanih ugljeničnih, legiranih i alatnih čelika”, precizirano je u nacrtu.

Dalje je pojašnjeno da će prednost prilikom odabira poslovnog partnera imati kompanije koje dostave plan razvoja proizvodnih pogona Čeličana i Kovačnica za narednih 5 godina, s akcentom na planirane investicije (unapređenje postojeće proizvodnje sa tehničko-tehnološkog aspekta i eventualna ulaganja u nova proizvodnja postrojenja).

“Prilikom odabira užeg kruga potencijalnih partnera ključni kriterijumi za selekciju biće sposobnost skorog pokretanja proizvodnje u Čeličani i Kovačnici, kompanije koje ponude duži period zakupa, ne kraći od 5 godina i koje ponude iznos zakupnine na godišnjem nivou. Zakupodavac će imati mogućnost da zakupi proizvodne kapacitete sa potrebnim brojem zaposlenih (selekcijom od postojećih zaposlenih) ili zapošljavanjem novih zaposlenih. Ako se zakupodavac opredijeli da zaposli postojeće zaposlene, iznos zakupa će se umanjivati srazmjerno povećanju broja preuzetih zaposlenih, pri čemu će prednost u zapošljavanju imati zaposleni koji su bili zaposleni u fabrici u periodu od 2012. do 2023. godine, odnosno, koji posjeduju neophodna znanja, iskustva i specijalne vještine u proizvodnji čelika u Čeličani, Kovačnici i pripadajućim pomoćnim jedinicama u fabrici, pri čemu će zakupac imati mogućnost da izvrši odabir i selekciju na osnovu utvrđenih kriterijuma za sistematizovane poslove”, pojašnjeno je u nacrtu javnog poziva.

Uz to, prednost prilikom odabira poslovnog partnera imaće kompanije koje svoju proizvodnu agendu temelje na proizvodnji tzv. “zelenog čelika” i na taj način postepeno iz godine u godinu imaju za cilj da oblikuju održivu budućnost proizvodnje kroz: postepeno investiranje u nove proizvodne tehnologije, unapređenje postojećih proizvodnih postrojenja, mašina i pomoćne opreme...

“Zatim, korišćenjem električne energije iz obnovljivih izvora, recikliranje tehnološkog otpada nastalog kao nus produkta proizvodnje, postepenu redukciju emisije štetnih gasova i drugih štetnih praškastih materija u atmosferu čime će se postepeno steći uslovi za uvođenje EPD (Environmental Product Declaration) i drugih sertifikata koji predstavljaju međunarodno priznatu eko-deklaraciju”, navedeno je u nacrtu poziva.

U zakup se izdaju proizvodne i pomoćne hale, proizvodna postrojenja, mašine i pomoćna oprema i ostala infrastruktura koja je u funkciji (i predstavlja podršku) nesmetanog odvijanja proizvodnje i drugih poslovnih procesa u proizvodnim pogonima Čeličana i Kovačnica

“Nacrt je poslat Ministarstvu energetike ako oni budu imali neke sugestije i očekujemo da finalna verzija bude gotova danas.Onda slijedi sjednica Odbora direktora na kojoj ćemo usvojiti finalnu verziju i raspisati javni poziv. Pojedini članovi Odbora diretora su odsutni do 1. decembra tako da će sjednica biti čim se vrate”, pojasnio je izvor “Vijesti”.

Prema nacrtu javnog poziva u zakup će se, između ostalog dati, u Čeličani pećna, livna, kolilna i žarna hala, a u Kovačnici mehanička i konstrukciona radionica, korišćenje prostora za parkiranje transportnih sredstava i radionica za servisiranje i održavanje vozila, hala otpreme, magacinski prostor...

Državna energetska kompanija gazduje nikšićkom Željezarom poslednjih decet mjeseci ali pokretanja proizvodnje u pogonima Čeličane i Kovčnice pod okriljem EPCG nije bilo moguće zbog strogih pravila državne pomoći.

Od kada je EPCG preuzela imovinu bivše Željezare od turske Tosjali grupe uposleno je 380 radnika, pokrenuta je proizvodnja u pogonima konstrukcije i PVC bravarije, izgrađena je prva solar na elektrana na krovu koja čeka puštanje u rad, proradio je restoran, nekoliko hala je izdato u zakup, ali za pokretanje nekadašnje osnovne djelatnosti proizvodnje čelika potrebno je 6,5 miliona eura i integrisana dozvola.

Agencija za zaštitu konkurencije je je prošlog mjeseca donijela rješenje kojim je pokrenula ispitni postupak utvrđivanja usklađenosti potencijalne državne pomoći date Željezari i tim rješenjem, kako je u AZK-u rečeno “Vijestima”, zabranjena je svaka dalja dodjela državne pomoći do donošenja konačnog rješenja.

Račun Željezare je u neprekidnoj blokadi od 18. oktobra zbog duga od oko 110 hiljada eura.