“Cijenimo napore dvije prethodne administracije koje su formirale radne grupe za izradu medijskih zakona, ali ne želimo samo staviti gotov pečat na njihov rad, već izvršiti dodatna usaglašavanja i unapređenja teksta zakona. Naš cilj je usvojiti set zakona čiji je tekst izbalansiran na način da garantuje svu slobodu medija i slobodu izražavanja, ali istovremeno i poštuje principe transparentnosti, profesionalne odgovornosti, načina bolje kontrole diskriminacije i govora mržnje u medijima. Razumna je odluka tražiti dodatni rok kako bismo kao nova administracija još jednom pažljivo pregledali zakone, pronašli moguća poboljšanja i dali svoj pečat medijskim zakonima”, istakla je Vujović.

Na sastanku su razmatrane ključne smjernice Medijske strategije Crne Gore uključujući i konkretne korake navedene u Akcionom planu za 2023-2024 godinu.

“Medijska strategija je nedavno usvojena, nalazi se u rezoluciji Evropskog parlameta i to je nešto čime se možemo pohvaliti. Ovaj dijalog predstavlja značajan korak ka jačanju medijskog sektora i posvećenost zemlje ka postizanju visokih standarda transparentnosti i informisanja”, kazala je Vujović.

“Od tog broja, Ministarstvo kulture i medija preuzima odgovornost za veliki broj aktivnosti, usmjeravajući se ka poboljšanju medijske pismenosti, stvaranju boljih uslova za rad novinara, suzbijanju govora mržnje i eliminacija političkih pritisaka na novinare drugih negativnih pojava. Uspjeh ovih aktivnosti zavisi od osnovne strukture medijskih zakona.

“Medijski zakoni u ovako maloj državi su veoma specifično pitanje i mogu da kažem da je čitav proces nastajanja drafta ovih zakona prolazio kroz niz konsultacija, radnih grupa. To je bio jedan prilično inkluzivan proces koji je za rezultat imao nacrte zakona. Jedan od njih se već nalazi pred Vladom, pred Sekreterijatom za zakonodavstvo, a druga dva su takođe uglavnom usaglašena”, dodala je Vujović.

Osvrnuvši se na žaštitu novinara, istakla da je to pitanje na listi prioriteta, podsjećajući da postoji Komisija za praćenje istraga napada na novinare, njihov život i imovinu te da se Crna Gora uzdigla za 20 mjesta po Indeksu slobode medija.

“Inkorporirali smo značajnu evropsku direktivu koja pokriva ključne aspekte slobode govora i zaštite novinara. Takođe, obuhvatili smo odredbe o izboru članova Savjeta elektronskih medija, Radio televizije, te pružili sudsku zaštitu pri imenovanju ili razrješenju članova savjeta. Sveobuhvatno smo razmotrili ove aspekte, što ukazuje na zrelost novog Zakona. Regulatorima, posebno centralnom Savjetu agencije za elektronske medije, dodijelili smo proširena ovlašćenja, čineći ih samostalnim tijelom s većim mogućnostima prema tekstu novog Zakona”, pojasnila je Vujović.

Nova Vlada i Ministarstvo, kako je istakla, teže ostvarivanju slobode medija na način zapadnih demokratija, poštujući sva prava i slobode medija, uz puno poštovanje principa etičkog izvještavanja i profesionalne odgovornosti.

“Ključno je da imamo legislativu koja štiti dignitet svakog pojedinca i crnogorskog društva u cjelini”, zaključila je Vujović.

Miler je naglasio da Crna Gora treba da se fokusira na ključne reforme vladavine prava, uključujući oblast slobode izražavanja, naročito u pogledu ispunjavanja privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24, što bi predstavljalo veliku prekrekretnicu na putu pristupanja Crne Gore EU, omogućujući brži napredak zemlje u pristupnom procesu i početak zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja.