To je zato što će najavljenim povećanjem biti obuhvaćeni korisnici čija penzija trenutno iznosi manje od 450 eura, ali i korisnice naknada po osnovu rođenja troje ili više djece. Aligrudić je poručio majkama, korisnicama ovih naknada, da ne žure sa povrtakom na minimalnu penziju, odnosno da sačekaju trenutak kada sve bude izvjesno.

- Minimalna penzija sada iznosi 296,35 eura i svim tim korisnicima će faktički od 1. januara naredne godine penzije iznositi 450 eura. Takođe, sve penzije u rasponu od najniže penzije do iznosa od 450 eura - i njihove će penzije biti povećane na 450 eura, a korisnika takvih penzija je skoro 30.000. S obzirom da imamo oko 4.200 majki koje primaju naknade preko centara za socijalni rad po osnovu rođenja troje ili više djece - imaćemo preko 72.000 penzionera koji će primati tada najniži iznos penzija od 450 eura, pojasnio je Aligrudić.

Kako je penzija stečeno pravo, samim tim majke sa troje ili više djece nijesu se odrekle tog prava već su stopirale isplatu penzije i mogu kad hoće da se vrate, naveo je Aligrudić.

- Sasvim je logično da će se sve one majke, čija je naknada po osnovu rođenja troje ili više djece sada 330 eura, vratiti na minimalnu penziju koje će, kako je najavljeno iznositi 450 eura. To je nekih 4.200, neke su se već vratile, ne u velikom broju, neke predaju zahtjeve što je meni malo neobično jer ovo sve još uvijek nije izdefinisano. Dok god se javno ne definiše ja bih zamolio sve te korisnice navedenih naknada, da ne žure sa tim zahtjevom jer ima još vremena - kada bude izvjesno da završimo sa tom procedurom, kazao je Aligrudić, dodajući da će prelazak majki sa naknada na penzije uvećati troškove Fonda za oko 20 miliona na godišnjem nivou.

Podsjetio je da one nijesu na teret Fonda od 1. aprila prošle godine.

Što se sredstava samog Fonda, Aligrudić ističe da je izuzetno dobra naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje dovela do deficita od 12,2 odsto za prvih deset mjeseci tekuće godine, uz podsjećanje da je prošle godine deficit bio 17,4 odsto a ranijih godina i oko 30 procenata.

- Mi imamo u ovoj godini izvanredan procenat naplate izvornih prihoda Fonda, to je doprinosa za PIO. U prvih deset mjeseci tekuće godine imamo naplaćenih 408 miliona izvornih prihoda i faktički nama je trebalo za isplatu ovih penzija za deset mjeseci 50 miliona deficita ili dotacije iz državnog budžeta, što znači da je deficit na nivou od 12,2 - 12,3 odsto. Očekujemo u novembru i decembru da će deficit pasti za još jedan procenat - što je izuzetna naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ako znamo da je u prošloj godini deficit bio 17,4 odsto, u pretprošloj 21,7 odsto, prethodnih godina oko 30 procenata. To nam daje ohrabrenje da ćemo do kraja godine sigurno imati nekih 500 miliona eura, naravno za ovo vanredno usklađivanje minimalnih penzija trebaće dodatna sredstva i mi smo napravili projekcije, saopštio je direktor Fonda PIO.

Prva projekcija je bila da će to iziskivati troškove od nekih 100 miliona eura na nivou godine.

- Međutim, morali smo to malo da iskorigujemo, jer je najavljeno da se ove penzije neće povećavati u narednim usklađivanjima preko 450 eura. Ako pravilno tumačimo najave, jer još uvijek je sve to najava (dok se zvanično ne objavi mi možemo samo da nagađamo), ovo što nagađamo jeste da će morati da se dodatno obezbijedi još nekih 80 miliona. U sledećoj godini možemo računati na 500 miliona od izvornih sredstava Fonda, sve ostalo će se morati da se obezbijedi iz državnog budžeta, kazao je Aligrudić.

Istakao je da se raduje svakom povećanju penzija bez obzira kako ono glasilo i kako bilo definisano. Ovo najavljeno povećanje minimalne penzije za 51,83 odsto, drastično je uvećanje minimalne penzije.

- Takođe, mislim da imaju pravo i ovi penzionera čija je penzija veća od 450 eura, jer vanredno usklađivanje pogađa samo ove penzije manje od 450 eura. Mislim da sve to pravi određeni nesklad u sistemu penzionog i invalidskog osiguranja - po pravilu bi bilo sasvim normalno da mi crpimo prava iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i od Fonda PIO srazmjerno sredstvima uloženim u taj Fond. Ako ulažemo više godina i ulažemo veći iznos sasvim je logično da crpimo i veća prava a onda se desi da nas izjednačavaju u nekoj formi sa ljudima koji su manje ulagali ili imali manje godina staža za koje su uplaćivali doprinose, naveo je Aligrudić.