To je saopšteno udruženju Roditelji iz Ministarstva pravde.

Izvršna direktorica tog Udruženja Kristina Mihailović obratila se ministru pravde Andreju Miloviću i zatražila da konačno obezbijede primjenu Krivičnog zakonika u dijelu koji se tiče zaštite prava djece, tako što će pripremiti podzakonske akte koji bi omogućili uvođenje posebnih mjera nadzora za počinioce krivičnih djela protiv polne slobode.

Iz resora pravde kazali su da je izrada podzakonskih akata u nadležnosti drugih ministarstava, od kojih su tražili informacije u kojoj je fazi taj posao.

“Ministarstvo pravde, odnosno Direktorat za IKT pravosuđa u saradnji sa Odjeljenjem za kaznenu i prekršajnu evidenciju je u junu tekuće godine preuzeo aktivnosti u cilju razvoja softverskog rješenja, odnosno Posebne evidencije o licima osuđenim za krivična djela iz čl. 204, 205, 206, 207, 208, 209, 210, 211, 211a i 211 b Krivičnog zakonika Crne Gore, kada su učinjena na štetu djece. Softversko rješenje je testirano početkom novembra, te je uspješno završen User Acceptance Testing (UAT) test. Stavljanje rješenja u produkciju je planirano do 15. decembra 2023. godine čime će biti uspostavljena posebna evidencija”, istakli su iz Ministarstva pravde.

Na taj način, kako su pojasnili, biće tehnički omogućeno službenicima Odjeljenja za kaznenu i prekršajnu evidenciju da vrše unos i ažuriranje izvoda podataka od sudova iz svoje nadležnosti, shodno članu 123a Krivičnog zakonika Crne Gore.

Iz Ministarstva pravde su podsjetili da su u toku i nove izmjene i dopune Krivičnog zakonika, kojim će biti propisano krivično djelo – kršenje posebnih mjera nadzora. Njime je propisana novčana kazna ili kazna zatvora u trajanju od jedne godine u slučaju da se prekrše posebne mjere nadzora izrečene od strane nadležnog državnog organa.

“Mišljenja smo da će ovom dopunom biti efikasnija primjena ranije usvojenih odredbi Krivičnog zakonika Crne Gore, te da će se pružiti bolja zaštita djece od počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode. Napominjemo da su zaključkom Vlade Crne Gore od 9. novembra 2023. predmetne izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore povučene iz skupštinske procedure, te da će u narednom periodu, nakon ponovnog razmatranja, biti poslate Vladi na dalje postupanje”, naveli su iz Ministarstva pravde.

Nakon petogodišnjeg zalaganja udruženja Roditelji da se uvedu strože kazne za počinioce, posebne mjere nadzora i registar, izmjene Krivičnog zakonika u tom dijelu stupile su na snagu početkom januara 2022. Njihova primjena do sada nije počela, a svi raniji apeli i zahtjevi da se pristupi izradi podzakonskih rješenja ostali su bez odgovora nadležnih.

Novim odredbama Krivičnog zakonika predviđeno je, između ostalog, da osobe koje su osuđene za krivična djela protiv polne slobode učinjenih nad djecom snose i dodatne pravne posljedice. Za njih je previđen prestanak javne funkcije, kao i prestanak radnog odnosa ili obavljanja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti koje podrazumijevaju rad sa maloljetnim licima.

Osuđenima za ta djela treba da bude ubuduće zabranjeno i sticanje javnih funkcija, kao i zabranjeno zasnivanje radnog odnosa, odnosno obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti koji podrazumijevaju rad sa maloljetnicima.

Prema izmjenama Krivičnog zakonik, za te osobe treba da važe mjere posebnog nadzora. Poslije izdržane kazne zatvora treba da budu u obavezi da se javljaju policiji, a sudovi bi trebalo da mogu da im zabrane posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca, vrtića, škola i dvorišta tih ustanova, igrališta… Jedna od njihovih obaveza bila bi i da, nakon izlaska iz zatvora, odlaze u profesionalna savjetovališta i ustanove i prijavljuju nadležnima promjene prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, kao i odlazak u inostranstvo. Mjere posebnog nadzora bi se sprovodile 20 godina poslije izvršenja kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, uz mogućnost ukidanja.

Krivičnim zakonikom Crne Gore predviđeno je da posebnu evidenciju, odnosno registar, vodi Ministarstvo pravde, a podaci se ne mogu brisati, već se vode trajno.

“Podaci iz posebne evidencije mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti. Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude. Državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa maloljetnim licima dužni su da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa maloljetnim licima, upisano u posebnu evidenciju. Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom”, navodi se u Krivičnom zakoniku.