Ona je kazala da taktike, tehnike i mehanizmi manipulacije miniraju povjerenje u medije i rizikuju kompromitovanje zajednice, a da je konferencija prilika da vidimo koji su to najbolji mehanizmi i pristupi u borbi protiv dezinformacija.

„Razvili smo alate koji bi razbijali dezinformacije, razvili platformu za faktčekere. EU je u Crnoj Gori finansirala medijski fond za borvu protiv dezinformacija, radili smo sa NVO na zaštiti od istih, ohrabrili smo Vladu da se uključi... Naše demokratije su bazirane na tačnim informacijama, zato je bitna borba protiv dezinformacija“, rekla je Popa na otvaranju Konferencije.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je Crna Gora izložena velikom broju sadržaja.

„Kada uzmemo crnogorski kontekst, malo tržište, veliki broj medija, isto govorno podučje kao region... izloženi smo velikom broju sadržaja. Na listi medijske pismenosti bili smo na dnu ljestivice, vjerujemo u teorije zavjere. Najnovija istraživanja ipak pokazuju da se nivo medijske pismenosti povećava kod djece što je plod brojnih projekata“, rekla je Vujović.
I ona je saglasna da su dezinformacije posebno opasne kada imaju za cilj miniranje demokratskih procesa i povjerenja u institucije.

„Fenomen dezinformacije predstavlja jedan od osnovnih problema današnjice, prisutan u svim segmentima, a posebno na drustvenim mrežama“.

Vujović je kazala da ne podliježu svi mediji medijskim zakonima, i da smo ne samo pod uticajem algoritama, nego i kapitala.

„Ako nemamo jaku zakonsku regualtivu, ako ne pratimo evropsku regulativu, nemamo akt o digitalnim tržištima i servisima, zaostajemo i imaćemo posledice. U kreiranju medijskih zakona moramo biti jako brzi jer moramo da stižemo novine“, rekla je Vujović.

Kazala je da se Vlada trudi da zakoni imaju precizirane formulacije kako bi dobili široki konsenzus.

„To želimo postići setom medijskih zakona koji su pripremale prethodne administracije tokom 18 mjeseci. Neki zakoni su usaglašeni, neke ćemo provjeriti još jednom jer smo uvidjeli neuralgične tačke“, objasnila je Vujović.

Poručila je da se demokratija ne može shvatiti zdravo za gotovo i da su prijetnje sve brojnije i sofisticarinije.

Zato, kaže Vujović, treba raditi na prepoznavanju medija pod uticajem vlasti, pooštriti kazne za medijske koji krše standarde, davati veću podršku onima koji rade na širenju medijske pismenosti.

„Imamo ogroman broj internetskih publikacija, portala koji ne podlaže regulaciji Agencije za elektronske medije u velikoj mjeri. Mogu biti tuženi, ali su ti procesi su spori i neefikasni. Suprotno tome, tradicionalni mediji nisu često izvvor dezinformacija i to moramo pohvaliti. Postoje mediji koji su osnovani da bi širili dezinformacije i targetirali oponentne, kao što je to bio Udar. Važno je da se u Crnoj Gori stvori atmosfera da su dezinformacije i govor mržnje neprihvatljivi“, rekle je Vujović.

Dodala je da je potrebno misli o mjerama i modelima kako da medijska pismenost uđe i u osnovne škole.

Izvor Vijesti