Prema statističkoj bazi ovog resora, najviše je đaka iz šestog, sedmog i osmog razreda. Iz Ministarstva kažu da su među ponavljačima svi predmeti zastupljeni i da se nijedan posebno ne izdvaja. Nijesu imali dovoljno znanja da bi završili razred iz matematike, CSBH jezika, biologije, istorije...

Iz ovog resora do zaključenja našeg broja nijesmo dobili podatke o đacima koji su obnovili razrede za prethodne tri godine.

A podaci koji se tiču srednjih škola pokazuju da je prošle godine njih 45 obnovilo razred. Kažu da je riječ o učenicima iz svih razreda, ali najviše iz prvog.

"Veliki broj nastavnih predmeta je u pitanju, najviše nedovoljnih ocjena je iz matematike, engleskog jezika i CSBH", naveli su iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.

Uticaj korone
Centar za građansko obrazovanje godinama prati i analizira obrazovni sistem, te viša pravna savjetnica iz ove nevladine organizacije Snežana Kaluđerović kaže Pobjedi da činjenica da je 300 učenika obnovilo razred u osnovnim školama širom Crne Gore, tokom protekle godine, nije nikakvo iznenađenje, jer postoji zakonska mogućnost da ukoliko učenik ne pruži minimum znanja i prisustva nastavi ne može imati pozitivnu ocjenu. Treba, dodaje ona, napomenuti da nam nijesu poznati statistički podaci u prethodnim godinama, da li je to veći ili manji broj.

"Međutim, treba razmotriti razloge zašto je i tih 300 učenika obnovilo razred, kada znamo da smo donedavno imali period korona virusa i da proces obrazovanja tri školske godine nije sprovođen na adekvatan način. Zbog propuštenog i ,,pretrčanog“ gradiva, nedolaska nastavnog kadra, zamjene nastavnog kadra, dolaska nastavnog kadra koji se tek zapošljava i ulazi u proces nastave, evidentne su posljedice pada kvaliteta obrazovanja i usvojenog znanja učenika u tom periodu. To je ostavilo traga kod učenika koji su i dalje u procesu osnovnog obrazovanja", kaže Kaluđerović.

Dodaje da obrazovne vlasti zajedno sa nastavnicima nijesu osmislile i unaprijedile mehanizme nadoknade propuštenog gradiva, što se prenosi sada već i na srednje obrazovanje, već se odlučuju da budu ,,goniči“ učenika bez pokrića.

"Zbog nezadovoljavajućeg znanja učenika, koji su pali na prošlogodišnjoj eksternoj provjeri znanja, nastavnici postaju zabrinuti za sebe. Odlučuju da čuvaju svoje pozicije zbog straha od sankcije, jer su godinama tolerisali neznanje, uspostavljanjem kriterijuma za lako dobijanje odličnih ocjena i diplome ,,Luča“", kaže Kaluđerović.

Sporan učiteljski kadar

Profesor matematike u podgoričkoj školi ,,Milorad Musa Burzan“ Miroje Begović kaže da nije ,,oborio“ nijednog đaka, te da i oni koji završe na popravnom potrude se da nauče za prelaznu ocjenu. Kaže da je nezahvalno izvlačiti generalne zaključke, te da više faktora utiče na znanje koje pokazuju đaci.

Smatra da je u ovoj priči najvažnija karika učitelj, od koga zavisi kakve osnove đaci usvoje i ocjenjuje da taj kadar nije baš najbolji. Ako učitelj ne odradi posao kako treba, teško, prema njegovim riječima, ostali nastavnici u daljem toku osnovnog obrazovanja mogu nadoknaditi propušteno gradivo.

Stava je i da su djeca preopterećena gradivom, misleći na matematiku.

Kaluđerović podsjeća da je proteklih godina u osnovnim školama u Crnoj Gori nastavu pohađalo oko 68.000 učenika, a kako se taj broj povećavao zbog dolaska stranih učenika sada je to i preko 70 hiljada, te da broj od 300 koji su obnovili razred nije visok.

"Istina, ne znamo strukturu učenika koji su obnovili razred i koliko je naših a koliko stranih državljana, odnosno koje su prepreke i razlozi da se ne zadovolji minimum. U takvom opisu činjenica, jasno je da se uspostavljanje strožih kriterijuma ne može raditi naprečac, već strateški i organizovano kroz reformu. Ne možete povećavati gradivo, broj predmeta u školi i ujedno uvoditi i strože kriterijume u procesu nastave, a da pri tome ne sagledate mentalno zdravlje učenika nakon korona virusa, odnosno da tome ne prethodi pedagoško-psihološki aspekt svih aktera u procesu nastave", rekla je ona.

Ističe da je na kraju možda upravo neophodno sprovesti reformu i postrožiti kriterijume, ali prvenstveno nad onima koji sprovode proces nastave, na način da se počne od revizije njihovih diploma, gdje, kada i kako su zvršili studije i dobili diplome.

"Da vidimo ko su nastavnici koji nam obrazuju djecu", rekla je Kaluđerović.

Profesor je kazao da je primijetio smanjenu pažnju kod đaka na časovima.

"Ranije su učenici bili posvećeniji. Imali su bolju koncentraciju. Nekada sam mnogo više mogao da uradim, nego sada, pogotovo dvije zadnje generacije. Pitanje je da li je korona na to uticala, telefon koji odvlači pažnju. Ima dosta faktora. Teško je generalno reći", rekao je profesor Begović.

Kritika za obrazovni sistem
Stručna javnost godinama kritikuje obrazovni sistem. Smatraju da su programi loši, osporava se stručnost određenog nastavnog kadra, kao i znanje koje đaci dobijaju nakon školovanja. Komentarisalo se da su blagi kriterijumi za dobijanje ocjena u odnosu na one iz nekog ranijeg perioda. U praksi se dešavalo da određeni đaci završavaju osnovnu školu - nepismeni. S druge strane ukazivano je u više navrata i da su ,,Luče“ izgubile vrijednost, da više nijesu garant znanja. Tako se dešavalo da mnogi dobitnici te nagrade ne polože prijemni ispit za upis na Medicinski fakultet, dok su, na primjer, neki drugi đaci, lošijeg uspjeha, polagali testove.

Pojedini univerzitetski profesori, takođe, komentarisali su da je sporno što na fakultete dolaze određeni svršeni srednjoškolci, bez bazičnog znanja. Najavili su zato da će organizovati prijemne ispite na svim fakultetima, a posebno nakon nedavnog slučaja kada su maturanti masovno uhvaćeni da prepisuju na maturskom ispitu.

I rezultati koje postižu đaci na međunarodnom nivou pokazuju da zaostaju za vršnjacima. Godinama pristižu loši rezultati sa PISA testiranja, mnogi ne postižu minimalne nivoe kompetencija u čitalačkoj pismenosti, matematici i prirodnim naukama.

Nedavno smo razgovarali sa učiteljem u podgoričkoj OŠ ,,21. maj“ Sašom Bakračem koji je, zahvaljujući finskom modelu, samoinicijativno unaprijedio znanje svojih učenika, koji su postigli bolje rezultate na PISA testiranju. Kazao je da ga administracija koči da taj model primjenjuje u kontinuitetu. Rekao je da đaci u Crnoj Gori moraju biti prioritet, moraju imati kvalitetno obrazovanje koje ih priprema da budu stručnjaci koji su konkurentni na domaćem nivou, ali i inostranom. Ispričao je i da ima osjećaj da se mi još uvijek držimo puke reprodukcije informacija, a informacija danas više nije resurs kao prije nekoliko decenija.

UNICEF je ranije uradio analizu stanja sa Ministarstvom prosvjete i između ostalog poručio - da je hitno potrebna reforma obrazovanja.