Član 128 tog dokumenta predviđa da je “organ uprave nadležan za poslove carina dužan da podatke iz evidencija iz člana 119 ovog zakona čuva deset godina od dana pribavljanja”.

Ovo se odnosi na unošenje ili iznošenjenovca, čekova, hartija od vrijednosti na donosioca, dragocjenih metala i dragog kamenja, u iznosu, odnosno vrijednosti od 10.000 eura ili više preko državne granice.

Kako se navodi u člani 119 evidencija o novcu ili dragocjenostima ispod 10. 000 eura vodiće se ako postoje razlozi za sumnju ili osnovi sumnje da imovina potiče iz kriminalne djelatnosti ili da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma.

Kada je u pitanju čuvanje podataka, obveznik je dužan da sve podatke, informacije i dokumentaciju pribavljene u skladu sa ovim zakonom, podatke o identifikacionom broju svakog računa klijenta, podatke i dokumentaciju o elektronskom prenosu novca, dokumentaciju o poslovnoj korespodenciji i
izvještaje čuva deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa klijenta, izvršene povremene transakcije, ulaska klijenta u kazino i prostorije u kojima se priređuju druge igre na sreću ili pristupa sefu, osim ako posebnim zakonom nije propisan duži period čuvanja.

“Obveznik je dužan da podatke i prateću dokumentaciju o ovlašćenom licu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, odnosno njegovom zamjeniku, stručnom ospobljavanju i usavršavanju zaposlenih u oblasti sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma i sprovođenju mjera unutrašnje kontrole i revizije čuva četiri godine od prestanka važenja licence, odnosno izvršenog stručnog ospobljavanja i usavršavanja i izvršene unutrašnje kontrole i revizije. Nakon isteka rokova iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, obveznik je dužan da izbriše ili uništi lične podatke klijenta”, navodi se u dokumentu.

Osim novca, čuvaju se i podaci o porezu, pa je tako organ uprave nadležan za naplatu poreza dužan da podatke u registru stvarnih vlasnika čuva deset godina od dana koji se smatra danom prestanka postojanja subjekta iz člana 43 stav 3 ovog zakona u skladu sa zakonom.

“Centralna banka Crne Gore dužna je da podatke u registrima računa i sefova čuva deset godina nakon zatvaranja računa, odnosno prestanka važenja ugovora o iznajmljivanju sefa. Nakon isteka roka iz st. 1 i 2 ovog člana, lični podaci iz registra stvarnih vlasnika, odnosno registara računa i sefova se brišu”, precizirano je u predlogu Zakona.