To je “Vijestima” juče najavio šef poslaničkog kluba PES-a Miodrag Laković, rekavši da će ta stranka, u dogovoru sa svojim saveznicima iz parlamentarne većine, predložiti izmjene akata kojim je predviđeno da se naknade dobijaju godinu nakon prestanka funkcije.

Da li će naknade biti smanjene, isplaćivane u kraćem periodu, ili oboje - zavisiće od dogovora skupštinske većine, kazao je Laković. Ako bilo šta od toga bude usaglašeno, jasno je da će se od države dobijati manje novca.

Koalicionim sporazumom o novoj vlasti predviđeno je da skupštinska većina neće podržavati usvajanje zakona koji prethodno nisu usaglašeni na kolegijumu lidera njenih konstituenata ili šefova poslaničkih klubova tih partija.

Funkcionerske naknade definisane su zakonima o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i državnim službenicima i namještenicima. To rješenje uvela je vlast Demokratske partije socijalista (DPS).

Osim poslanika i skupštinskih funkcionera, naknade primaju i bivši ministri i ostali funkcioneri u Vladi i cijeloj državnoj upravi, tako da se može govoriti o trošku od nekoliko stotina hiljada eura na mjesečnom nivou, a nekoliko miliona godišnje.

“Vijestima” su iz Vlade najavili da će danas dostaviti podatke o broju funkcionerskih naknada u posljednje tri godine i tome koliko je novca potrošeno na to.

Iz NVO sektora više puta se apelovali da se naknade smanje, skrati period njihovog primanja i definiše ko može da ih dobije.

Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru (član 36) predviđeno je da funkcioneri imaju pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu primaju naknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje. Naknada se ostvaruje na lični zahtjev korisnika.

U Zakonu o državnim službenicima i namještenicima (član 60) navedeno je da “imenovano ili postavljeno lice”, koje nije raspoređeno na drugo radno mjesto, ima pravo na naknadu u visini zarade koju je imalo u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na kojem je bilo imenovano, odnosno postavljeno, uz odgovarajuće usklađivanje. Zakonom je ostavljena mogućnost da se “izuzetno” pravo na naknadu može da produžiti za još jednu godinu, ako u tom vremenu stiče pravo na penziju.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) u nedjelju su saopštili da su Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu ponovo dostavili inicijativu za izmjenu dva zakona.

“CGO je, ohrabren izjavama pojedinih predstavnika nove parlamentarne većine, poput potpredsjednice Skupštine Zdenke Popović (Demokrate), i Miodraga Lakovića, predsjednika poslaničkog kluba PES-a, njima direktno uputio inicijativu”, saopštio je saradnik na programima u toj NVO, Vasilije Radulović.

On podsjeća da je CGO tu inicijativu uputio i u februaru 2022. godine prethodnom sazivu Skupštine, ali da je njihov predlog ignorisan.

Inicijativom je predložena izmjene postojećih zakonskih rješenja kako bi se period primanja funkcionerskih naknada skratio sa sadašnjih godinu na tri mjeseca, a predloženo je i ukidanje mogućnosti produženja isplate naknade do jedne godine ako funkcioner u tom periodu stiče pravo na penziju.

Takođe, CGO je predložio da umjesto iznosa u visini zarade koju je funkcioner primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, to bude ograničeno na iznos u visini prosječne neto zarade u Crnoj Gori.

Inicijativa predviđa i ograničenja u pogledu ostvarivanja ovog prava, pa pravo na naknadu po prestanku funkcije ne bi imali funkcioneri koji su na funkciji proveli manje od tri mjeseca, koji su razriješeni s funkcije, kao i oni funkcioneri koji su razriješeni dužnosti na lični zahtjev.

Radi usklađivanja, inicijativom je predložena izmjena (člana 60) Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u dijelu iznosa naknade na koji imaju pravo imenovani i postavljeni kojima je prestao mandat, a koja nisu raspoređeni u periodu od godinu.

Naknade u oktobru za 34 poslanika i 11 savjetnika
Prema podacima sa sajta Skupštine, funkcionerske naknade u oktobru primila su 34 poslanika. Naknade su iznosile od 1,6 hiljada do 4,9 hiljada eura po poslaniku.

Naknade je u oktobru primilo i osam bivših savjetnika nekadašnje predsjednice Skupštine Danijele Đurović i tri savjetnika potpredsjednice parlamenta Branke Bošnjak. Njihove naknade iznosile su od 1,1 hiljadu do 1,7 hiljada eura.