Taj zaključak poslanici su iznijeli na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, na sjednici na kojoj su razmatrali izvještaj Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) za prošlu godinu.

Povećanje trgovačkih marži je uzrok visoke inflacije, koja je prošle godine iznosila 17,2 odsto, istakao je Dejan Đurović (ZBCG).

– Hrvatska nacionalna banka (HNB) je pokazala da je to bio glavni parametar za inflaciju u Hrvatskoj, koja nije bila u tom procentu. Nažalost, kao rezultat nismo dobili smanjenje cijena. U ekspanziji cijene pšenice od početka rata u Ukrajini, ona je dostigla 40 centi po kilogramu. Danas je kilogram na novosadskoj berzi 16 centi, a u Crnoj Gori je ostala nepromijenjena. Pola kilograma hljeba kod nas košta 80 centi, i ako to saberemo, to je najveći udar na građane Crne Gore – kazao je Đurović.

On je istakao da kod nas postoje dva velika trgovačka lanca koja su navodno konkurencija, ali, u principu, niko ne bi rekao da nisu na istom zadatku, a to je povećanje cijena, i upitao predstavnike AZZK ko može uticati na kontrolisanje cijena.

Saglasna sa Đurovićevim ocjenama bila je i Zdenka Popović (Demokrate), koju je interesovalo da li je bilo oligopolskog i monopolskog udruživanja, s obzirom na rast cijena svih artikala u svim trgovinskim lancima, na šta gotovo svi sumnjaju.

Tonćija Janovića (PES) interesovalo je da li je Agencija ispitala vlasnike velikih trgovačkih lanaca i da li je uočila neke nepravilnosti u njihovom poslovanju. Kako je istakao, ukoliko su savjesno radili, morali su doći do određenih saznanja. On smatra da bi tu moglo biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo (SDT).

– Mislim da nema opravdanja da cijene budu dvostruko ili trostruko veće nego u regionu i da su cijene u Podgorici, a da ne zalazimo u Primorje, mnogo veće nego u pojedinim evropskim gradovima – naglasio je Janović.

Predsjednik Savjeta AZZK Dragan Damjanović je saglasan da su cijene u prodavnicama bile prekomjerne i da za to ne postoji nijedan opravdani razlog, ali je istakao da Agencija nema regulatornu ulogu.

– Mi ne možemo uticati ni na cijene ni na marže, ali Agencija može da nađe eventualnu povredu konkurencije, potpisan zabranjeni sporazum, da je neko zloupotrijebio dominantan položaj, ali za sve to u postupku moraju postojati valjani dokaz. Analiza je u toku, a kao građanin sam saglasan da osnovne namirnice ne bi trebalo da budu do tri puta skuplje nego u regionu, ali nije uvijek lako naći valjani dokaz – rekao je Damjanović.

Boris Mugoša (SD) se interesovao za postupke provjere državne pomoći "Tu Montenegru", "Željezari" i Institutu u Igalu, tražeći efikasnost u tim postupcima, naročito kada je riječ o sudbini Instituta.

– Kada je riječ o "Tu Montenegro", ispitni postupak je pri samom kraju. Na zahtjev Evropske komisije (EK) ispitivano je da li postoji ekonomski kontinuitet sa ugašenim "Montenegro erlajnzom" (MA), ali dosadašnja saznanja govore da ne postoji ništa, kao i da osnivački kapital ne predstavlja državnu pomoć. Mi smo u predmetu Željezare iscrpili sve institucionalne kapacitete i ovlašćenja da upozorimo kako se taj postupak ne bi radio bez konačnog mišljenja AZZK. To je vrlo specifična oblast i sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju je strogo zabranjena svaka vrsta direktne ili indirektne državne pomoći. Postupak naknadne kontrole u Institutu pokrenut je prije sedam ili osam dana, i o tome nas je po stupanju na dužnost obavijestio novi ministar finansija, jer im je ostala odluka prethodne vlade o dodjeli pomoći, i mi ćemo u najkraćem roku dati mišljenje da li je ta pomoć u skladu sa zakonom ili ne – kazao je, između ostalog, Damjanović.

Izvor Dan