To je za “Vijesti” rekao Jovan Džoli Ulićević, izvršni direktor Asocijacije “Spektra” i trans aktivista.

Kazao je i da je pri kraju nacrt zakona o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodređenju i da se očekuje i da uskoro bude organizovana javna rasprava.

“Nacrt zakona o pravnom prepoznanju roda baziranom na samoodređenju je u završnoj fazi, te očekujemo javnu raspravu uskoro. Radna grupa je skoro dvije godine intenzivno radila na ovom nacrtu zakonskog rješenja, kako bismo ponudili adekvatno rješenje koje odgovara crnogorskom pravnom sistemu, ispoštovali međunarodne standarde i preporuke, te na kraju, ali i najvažnije, omogućili konačno pravo na samoodređenje jedinoj zajednici koja u crnogorskom društvu prolazi prinudnu sterilizaciju kako bi bila prepoznata u pravnom sistemu - transrodnim osobama”, rekao je Ulićević za “Vijesti”.

Kako je kazao, ključni razlog za donošenje tog zakona je “upravo činjenica da je u Crnoj Gori samoodređenje i dalje privilegija odabranih”.

“Onih koji se uklapaju u rodne stereotipe društva, te da mi ostali, moramo da prođemo kroz proces sterilizacije kako bismo imali lični dokument koji odgovara našem rodnom identitetu. Dakle, ja sam, kao i mnoge druge trans osobe, bio u situaciji da živim svoj muški identitet, da izgledam u skladu sa svojim identitetom, ali da mi u ličnoj karti i pasošu piše Ž”, rekao je Ulićević.

Ilustrujući navedeno, ukazao je i na konkretne situacije iz života jedne trans osobe u Crnoj Gori.

“Zamislite da treba da predate identifikacioni dokument, poput pasoša na graničnom prelazu. Otvaraš pasoš i vidiš: u njemu piše ime i oznaka pola, roda koji nije tvoj. Ni slika se ne podudara sa tim kako trenutno izgledaš. Zvuči kao horor priča koja u najmanjem vodi u neprijatnost, a često i u situacije nasilja i ozbiljne zakonske probleme. Ova priča je u Crnoj Gori svakodnevna realnost za transrodne osobe”, rekao je on.

Zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju podrazumijeva da osoba promijeni svoje ime i oznaku pola na službenim dokumentima, omogućavajući joj da bude priznata zakonom u skladu sa svojim rodom.

“U Crnoj Gori ovaj Zakon još ne postoji. Umjesto toga, da bi ostvarile prepoznanje koje je od životne važnosti, transrodne osobe u Crnoj Gori podvrgnute su nehumanim zahtjevima, kulminirajući prinudnom sterilizacijom, što niko ne bi smio da prolazi u XXI vijeku. Ovaj zakon, ukoliko bude usvojen, garantovaće zaštitu i svačije osnovno ljudsko pravo na samoodređenje”, pojašnjava Ulićević.

Dodaje da nijedan zakon ne propisuje da osoba mora da prođe kroz prinudnu sterilizaciju da bi joj Ministarstvo unutrašnjih poslova promijenilo oznaku pola u dokumentima, ali da u praksi taj zahtjev postoji i da se redovno upućuje trans osobama.

“Na strani trans osoba je i praksa Evropskog suda za ljudska prava, te vjerujem da će se pokrenuti mnogi sudski procesi sa ishodom u korist oštećenih, ukoliko zakonsko rješenje ne bude usvojeno u doglednom roku”, kazao je Ulićević.

U odnosu na aktuelni popis stanovništva, rekao je da popis ovakav kakav je, neće oslikati potrebe trans zajednice.

“Popis treba da oslikava stvarno stanje društva i da zapravo služi za adekvatno kreiranje politika i strategija koje su usklađuju sa stvarnim potrebama građana i građanki Crne Gore, naravno da ovakav popis neće oslikati potrebe trans zajednice, te će primorati sve one koji odbijaju da prođu kroz prinudnu sterilizaciju, da se izjasne u skladu sa ličnom kartom, odnosno suprotno od svog stvarnog identiteta”, rekao je on.

Sama ta činjenica, da se osoba izjašnjava u odnosu na dvije ponuđene opcije - muško i žensko, prema njegovim riječima, ograničava osobu da odbije da se izjasni, te da to bude notirano, ili da se izjasni kao nešto drugačije od standardne podjele na muško/žensko.

“Međutim, ono što je ključno u ovom trenutku, nije samo to kako ćemo se izjasniti na popisu, već činjenica da ovako formulisana pitanja oslikavaju rigidnost našeg pravnog sistema, a zatim i institucija, koje usvajaju progresivne zakone (ne treba zaboraviti da i Zakon o zabrani diskriminacije, te Zakon o rodnoj ravnopravnosti prepoznaju rod kao kategoriju koja nije isključivo binarna, odnosno podijeljena na muško i žensko), koji nam skoro pa ništa ne znače, jer se u praksi ne implementiraju uopšte”, kazao je Ulićević.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova počeo je 1. decembra i trebalo bi da traje 15 dana, ali je ranije najavljeno da je moguće da bude produžen za još nekoliko dana.