Od novih vlasti se očekivalo mnogo i kada je diplomatija u pitanju, a od posljednjeg imenovanja nekog diplomate prošlo je više od dvije godine i neizvjesno je koliko će trajati proces izbora novih diplomatskih predstavnika. Prvi potez je povukao predsjednik države Jakov Milatović, koji je inicirao razgovore sa Vladom, ali do sada nije dobio nikakav odgovor.

"Pretpostavljam da to još uvijek nije vladin prioritet. I pored naše upornosti, čini mi se da Vlada trenutno ignoriše potrebu da se uspostavi formalan i civilizovan dijalog oko spoljne politike", rekao je predsjednik Milatović, koji je sa Spajićem na čelu Pokreta Evropa sad.

Sada je, međutim, potpuno jasno da odnosi između dva partijska lidera, koji pokrivaju i najznačajnije funkcije u državi, nisu dobri, a sve češće se stiče utisak da svaki predlog predsjednika države nailazi na eksplicitno odbijanje premijera, odnosno Vlade. U narednim danima nas očekuje još jedna provjera ovog stanja, a to je izbor guvernera, odnosno guvernerke Centralne banke Crne Gore. Predsjednik je za tu funkciju predložio Irenu Radović, sadašnju direktoricu Investiciono-razvojnog fonda, a u političkim kuloarima se uveliko govori da ona nema dovoljnu većinu u parlamentu jer za nju neće glasati poslanici Pokreta Evropa sad.

Zarija Pavićević iz Alternative podsjeća da je Vlada dužna da sarađuje sa predsjednikom po pitanju diplomatije i slike koja se stvara o Crnoj Gori u inostranstvu.

"Ta slika je narušena stalnim zaplenama narkotika u kojima su akteri naši građani. Za Balkan se generalno ne vezuju pozitivne slike, pa je vrijeme da se ta percepcija popravi ako želimo da imamo turističku sezonu od koje ćemo vraćati kredite i izmirivati obaveze, a to se ne može sa diplomatskom mrežom iz vremena DPS-a. Alternativa ne vidi da se tu prave koraci", kaže Pavićević za "Dan".On ističe da Alternativa u ovoj situaciji daje podršku predsjedniku države.

"U ovome podržavamo predsjednika Milatovića jer je njegov zahtjev legitiman i po zakonu. Nesuglasice koje postoje u PES-u ne smiju se rješavati na štetu građana Crne Gore. Osim toga, šta možemo svi mi očekivati ako se na inicijativu predsjednika Crne Gore ne odgovori po pola godine? Koliko ćemo onda mi čekati na odgovor", pita Pejović.

Profesor Blagota Mitrić, jedan od najboljih poznavalaca Ustava u državi, podsjeća da, po Ustavu Crne Gore, predsjednik Jakov Milatović predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu i, između ostalog, postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava, ali isključivo na predlog Vlade i Odbora za međunarodne odnose.

"Po članu 95 Ustava, predsjednik zavisi od Vlade. On ne može postavljati diplomate, osim na predlog Vlade. Predsjednik predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, između ostalog, postavlja i opoziva diplomate i druge diplomatske predstavnike na predlog Vlade i prema mišljenju skupštinskog odbora koji je nadležan za međunarodne odnose", jasan je Mitrić.

Predsjednik države, kako je dodao, ima nadležnost i da prima akreditive stranih diplomatskih predstavnika.

"Milatović i Spajić mogu da razgovaraju o raznim stvarima, ali je postavljanje diplomatskih predstavnika zemlje u inostranstvu isključiva nadležnost Vlade", ističe Mitrić.

Ako Vlada ne predloži diplomate, predsjednik ne može da ih postavlja, naglašava Mitrić, i podsjeća da prethodni predsjednik države Milo Đukanović nije želio da potpiše gotovo nijedan predlog tadašnje vlade.

"Predsjednik obavlja formalnopravni posao, a Vlada obavlja materijalnopravni. Crna Gora je parlamentarna demokratija. I po ustavnim rješenjima predsjednik ima uglavnom protokolarne funkcije, a Vlada, kako doslovno piše u Ustavu, vodi unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore – tzv. kancelarski sistem", kaže Mitrić.

Kako je dodao, ono što Milatović može da uradi jeste da ne donese ukaz o proglašenju naših diplomata u inostranstvu koje mu predloži Vlada, ali se to rijetko dešava ukoliko su predsjednik i premijer iz iste političke partije.

"Kad Vlada predloži, predsjednik donosi ukaz o imenovanju diplomatskog predstavnika, a bez toga ukaza njima nema odlaska u inostranstvo", rekao je Mitrić, koji smatra da je malo vjerovatno da će predsjednik posegnuti za tim rješenjem.

Pavićević: Neophodna profesionalizacija

Predstavnik Alternative u izjavi za naš list kaže da je popunjavanje diplomatske mreže sada postalo kamen spoticanja jer se preko te mreže pokušavaju riješiti sporovi između partija.

"Kao i sva bitna mjesta u državi, tako se i ova koriste za partijsko zapošljavanje. Mi se zalažemo za to da se sva mjesta profesionalizuju, te da mjesta u diplomatiji popune ljudi koji su završili diplomatiju, političke nauke ili međunarodnu ekonomiju. Alternativa se odavno zalaže za transformaciju ambasada i konzulata u trgovinska poslanstva. U zadnje vrijeme je moderno da ambasade preporučuju proizvođače iz svoje zemlje u zemlji domaćina. Naše ambasade nikad to nijesu radile, iako postoji potreba za tim. Tako bi se pomogla ekonomija naše zemlje", naglašava Pavićević.

Diplomatska večera bez Ivanovića

Nedavno je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, po prvi put u Crnoj Gori, organizovao diplomatsku večeru na kojoj se okupilo preko 40 rezidentnih i nerezidentnih ambasadora, kao i nekoliko ministara i javnih ličnosti.

Na takvom skupu, koji je uobičajena praksa na Zapadu, u prijatnoj atmosferi Vladinog doma na Cetinju, govorilo se i o evropskoj budućnosti Crne Gore. Međutim, na toj večeri nije bilo ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića. On je nekoliko dana kasnije organizovao novogodišnji koktel za diplomatski kor. Ostaje da se vjeruje u pretpostavku da je stvarno bio spriječen da dođe na Cetinje, iako se nezvanično govori da jednostavno nije želio da prisustvuje skupu koji je organizovao predsjednik države.

Lakić Barfus: U pitanju je reputacija

Savjetnica predsjednika Crne Gore za vanjsku politiku Marija Lakić Barfus ocijenila je u izjavi za RSE da je reputacija Crne Gore dovedena u pitanje time što većina ambasada djeluje na nivou otpravnika poslova, a ne ambasadora u punom kapacitetu.

"Privremeni otpravnici poslova predstavljaju nas širom kontinentalne Evrope, u Londonu, Vašingtonu, Pekingu... Nemamo ambasadora ni u UN u Njujorku, gdje smo kandidat za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, a odskoro ni pri NATO-u", podsjetila je Lakić Barfus.

U regionu, Crna Gora trenutno ima ambasadora samo u Sjevernoj Makedoniji.

Prema riječima Lakić Barfus, ne može se govoriti o ubrzanju EU integracija, kredibilnom članstvu u NATO, unapređenju međunarodne pozicije u UN, ali ni o snaženju dobrosusjedskih odnosa, bez ovih imenovanja.

"Ne postoji nijedan razlog da se to ne desi u što je moguće skorijem roku", kazala je Lakić Barfus, inače karijerni diplomata.

Dan