Odbor za ekonomiju, finansije i budžet će na današnjoj sjednici razmatrati Predlog zakona o budžetu za 2024., kojim su izvorni prihodi za narednu godinu planirani na 2,7 milijardi eura a izdaci na 3,48 milijardi eura. Državnoj kasi tako nedostaje oko 700 milona eura.

Osim toga, Odbor će da razmatra i set zakona kojima se mora stvoriti osnov za primjenu budžeta za narednu godinu. Konkretno će se diskutovati o odluci o zaduživanju, dopuni Zakona o akcizama, finansiranju lokalne samouprave, budžetu i fiskalnoj odgovornosti i igrama na sreću.

Sjednica je tematskog tipa i u njoj učestvuju i predstavnici privrede, Sindikata, finansijskog sektora odnosno Državne revizorske instituicije, Centralne banke...

Vlada premijera Milojka Spajića je predlogom budžeta za 2024. godinu sebi ostavila prostor da se može zadužiti za 1,15 milijardi eura a dodatno se može zadužiti i za finansiranje projekata u iznosu od 933 miliona eura, čime bi ako dobije podršku poslanika, ukupno zaduženje moglo biti dvije milijarde eura.

Ministar finansija Novica Vuković pojasnio je da će novo zaduživanje 2024. i 2026. biti urađeno isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i otplatu starih dugova. Dodao je da će kroz kapitalni budžet u naredne tri godine biti 760 miliona eura.

"Uz kapitalni budžet biće finansirani samo projekti čiji stepen pripremljenosti omogućava ubrzavanje investicionog ciklusa. U cilju ravnomjernijeg regionalnog razvoja kroz izmjenu ustupanja procenata poreza na dohodak fizičkih lica, obezbijeđena su dodatna sredstva za finansiranje opština na sjeveru", kazao je on.

Član Senata Državne revizorske institucije Milan Dabović naglasio je da je primarni deficit negativan i da fiskalna pravila nalažu planiranje pozitivnog rezulatata, što je kako je kazao, možda jedna od manjkavosti vezana za fiskalnu usklađenost i pravila ponašanja.

On je dodao i da mandatorni izdaci budžeta brzo rastu, što značči da su rezultat donošenja ili izmjene sistemskih propisa vezanih za socijalna davanja.

Dabović je kazao i da Vlada u odnosu na budžet planira skromno zaduženje ali i da ne zavidi Ministarstvu finansija na narednoj godini, u kojoj je rekao da će biti dosta problema.

"Kada je u pitanju plan za 2024. nedostajući novac za Fond PIO, ako uporedimo potrošnju Fonda sa namjenskim izvorima finansiranja, je 184 miliona. Za Fond zdravstva 421 miliona i 31 miliona eura za Zavod za zapošljavanje", kazao je Dabović.

On je dodao da je to tačka rizika te da sugerišu da se obrati pažnja jer se zakonske obaveze moraju izvršavati.

Direktorica sektora za finansijsku stabilnost, istraživanje i statistiku Centralne banke Marijana Mitrović Mijatović, istakla je da je rizik smanjen tokom ove godine te da predložene osnove, čine budžet za 2024. realnim, održivim i socjalno orijentisanim.

Dodala je da smatraju da je zaduženje od 1,15 milijardi najveći rizik za fiskalnu politiku i da žele sagledavanje cjelokupne situacije jer su trenutni uslovi zahtjevni i mogu biti pogoršani.

"Manji priliv direktnih stranih investicija i smanjeni priliv doznaka, mogao bi ugroziti privatnu potošnju i negativno uticati na prihode. Napominjemo da je ostvarenje prihoda trebalo posmatrati u kontinuitetu", naglasila je ona.

Traže propisano

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević kazao je da niko od predstavnika Vlade nije otvorio Granski kolektivni ugovor (GKU) za taj sektor te da se on odnosi na 26 hiljada zaposlenih. On je dodao da prema tom dokumentu plate tom sektoru u 2024. i 2025. trebale bi da porastu za najmanje deset odsto.

Rakočević je naglasio da će tražiti sastanke sa poslaničkim klubovima, kako bi se i u njihovo ime predložio amandman na zakon o budžetu i plate uvećale za deset odsto.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović podsjetio je da je GKU za njihov sektor potpisan 2022., te da je uvećanje plate u januaru ove godine trebalo da iznosi 20 odsto, januara 2024. deset i još deset odsto 2025.

"To je potpisano od strane 43 Vlade i Sindikata. GKU može da se mijenja ako ga izmijenimo, nismo razgovarali o tome pa je potpisani ostao na snazi", kazao je on.

On je naveo da povećanje od deset odsto za 2024. ne postoji u budžetu, te da premijer Spajić pravdao smjernicama koje mu je ostavila prethodna Vlada Dritana Abazovića.

"Sa pravne strane ovo doživljavamo kao grubo kršenje GKU, i radnici su nezadovoljni", kazao je on.

Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica istakao je da nisu protiv visokih plata u javnoj upravi ali da u budžetu, ne vidi šta je preduzeto kako bi se velika, skupa, neefikasna administracija umanjila ili poboljšala.

Predsjednik asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković dodao je i da želi da vidi koje opštine nisu pokrenule projekte planirane kapitalnim budžetom, prenose Vijesti.